posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

BUTAN

zemlja zmajeva

Zemlja zmajeva – prevedeno sa  lokalnog đžongkha jezika (Drykyul[1] ) je  ime zemlje, male i misteriozne - koja se nalazi skrivena pod oblacima koji okružuju podneblje odnosno vrh sveta jer se ova zemlja nalazi u podnožju Himalaja. Butan se nalazi između dva tigra: Kine i Indije- odvojen indijskom teritorijom od Nepala, na obroncima Himalaja. Pojam “ Butan” potice sa Tibeta, kineske provincije. Reč je nastala od pojma “ Bodovo mesto”[2]. Na drevnom jeziku sanskrtu “ Bothan” ima značenje zemlje na kraju Tibeta jer se Butan nalazi južno od Tibeta.

Butan je kroz periode imao različita imena i jedan od njih je i “ Lho Mo.”[3]

            Đžongkha ili Rđžongkha je službeni jezik Butana. „ Kha „ je reč koja znači jezik, a pojam „ Đžong „ označava reč utvrđenje jer se u Butanu nalazi mnoštvo manastira- utvrđenja pa bi doslovan prevod bio jezik zemlje tvrđava. Kao i u mnogim zemljama i u Butanu postoji više različitih dijalekata tako je Đžongkha jezik južnog Butana, a pored njega postoji i jezik Čočanaka, Brokpa, Brokat ... itd. Kao danas latinski kojim se koriste sveštenici rimokatoličke Crkve- Čuke je jezik budističkih sveštenika; koristio se do šezdesetih godina prošlog veka u obrazovanju, a onda je zamenjen Đžongkha jezikom u svim školama i institucijama. Postoji devetnaest jezika na tlu Butana koji pripadaju grani tibeto – burmanskih jezika. Đžongkha jezik je dominantan u zapadnom i centralnom Butanu. Čočanaka jezik je dominantan u istočnom delu ove zemlje.

            Butan je parlamentarna Monarhija, a na čelu je kralj iz dinastije Vangčuk. Butanski kralj ima titulu Zmajev kralj. Sadašnji kralj Butana je najmlađi monarh koji sedi na tronu od 2008. godine.[4]
[1] Zemlja zmajeva – ( dragon.eng-zmaj, draco,draconis.latinski- zmaj. Butanci sebe nazivaju pojmom „Drukpa“ – zmajev narod. )
[2] „Bod“ je oznaka za mesto sa ledenom vodom. Reč „Hathan“ označava pojam mesto i otud reč „Bothan“.
[3] Južna zemlja tame.
[4] Jigme IV Singje Vangčuk.

U zemlji groma zmajevog kraljevstva je naziv himne ove tajanstvene zemlje. Evo nekoliko strofa iz ove himne:

“ U zemlji groma zmajevog kraljevstva gde rastu čempresi
utočište od religioznog života i slavne tradicije građanskog života
našao je kralj zmaja, slavni monarh,
čije je postojanje večno, a njegova vladavina veličanstvena
uči nas napredovanju i vodi ka prosvetljenju
neka sija kao Sunce mira i sreće. “

Nacionalni simboli ovog kraljevstva su: zastava, grb, himna i mitski zmaj koji se nalazi i na grbu i na zastavi kao i “driglam namza”[1]. Prema tom propisu svi muškarci nose određen deo odeće tj.tuniku do kolena koja se u Butanu naziva “ gho” . Žene u Butanu nose šaroliku tuniku koja podseća na haljine i koja se tradicionalno naziva “ kira”. Takođe, kao predstavnik ove zemlje je i himalajski čempres dok je nacionalna ptica- vrana, a nacionalna životinja je “ takin”[2].

Zastava Butana je podeljena na dva dela, a u sredini se nalazi zmaj bele boje. Deo zastave- crvene boje predstavlja građanski Butan. Personifikuje Njegovo veličanstvo- Kralja.  Drugi deo- narandžaste boje simbolizuje duhovnu tradiciju kao i dva škole u okviru budističke religije. Beli zmaj predstavlja stremljenja stanovnika i njihove karakteristike: lojalnost, patriotizam i snažan osećaj pripadnosti kraljevstvu iako su mnogi drugačije nacije i govore različitim jezicima. 

[1] Sistem koji označava kodeks ponašanja,običaja,tradicije,nošnje...itd.
[2] Životinja koja izgledom podseća na mešavinu koze i antilope.

Istoričari smatraju da je zemlja bila naseljena i dve hiljade godina pre naše ere i na postojanje države “južne tame” koja se povezuje sa autohtonom “Mon” religijom kao i na postojanje države “ tame” u kojoj je živeo narod “ Monpa”[1]. U najstarijem periodu na tlu Butana formirane su sledeće države: Lomon Cendendžong,[2]Lomon Khasi[3]. Najraniji pisani tekst je iz sredine VIII veka koji opisuje dolazak budističkog sveca Padme Sambhave[4]. Najranija istorija Butana je skoro nepoznata jer su mnogi ostaci uništeni u požaru koji je zahvatio  drevnu prestonicu “ Punakhu” 1827. godine. Na razvoj Butana tokom ranog srednjeg veka uticala je značajno religiozna tradicija.

Butan je sve do XVII veka bio razjedinjen na razne feude sve dok zemlja nije ujedinjena pod vođstvom vojnog i verskog vođe Šabdrunga Ngvanga Namgjala[5]koji je uspeo da odvoji svoju zemlju od tibetanskog uticaja i stvori autohtonu i nacionalnu kulturu. U to vreme Butanom je vladalo nekoliko moćnih ljudi podeljenih po verskoj liniji na različite budističke sekte. 1634. uspeo je da u “ bici četiri lame” pobedi i preuzme vrhovnu vlast. Kasnije, dvor Šabdrunga su posetili evropljani, jezuiti koji su bili na putu za Tibet; oni su ga upoznali sa otkrićima poput vatrenog oružja i teleskopa, takođe su mu ponudili pomoć u borbi protiv Tibeta. Uspostavio je sistem “ Ca Jig” [6]. Posle Šabdrungove smrti došlo je do raspada sistema i građanskog rata, a to su iskoristili Tibetanci koji su izvršili invaziju na Butan uz podršku Mongola. Polovinom XVIII veka Butanom su zavladali vladari iz severo- istočne Indije tj. države Kuč- Behar. Njihova vladavina je trajala skoro jedan vek da bi od 1864 do 1865 trajao rat između Butana i Britanije, poznat kao butanski rat koji je završen porazom istoimene zemlje i potpisivanjem mira u Sinčulu. Sedamdesetih godina XIX veka je došlo do novog građanskog rata između područja Paro i Tongsa pod vođstvom Ugjena Vangčuka koji je bio “ponlop” [7]Tongsa. Ugjen je u tom ratu izašao kao pobednik i uspeo je tokom nekoliko manjih bitaka i ustanaka da ujedini ponovo zemlju početkom osamdesetih godina XIX veka.
           1907. Ugjen je postao vrhovni vladar pošto je izabran na skupštini vodećih budističkih sveštenika i vodećih plemićkih porodica. Takođe kao zanimljivost treba istaći da je Butan prva zemlja koja je priznala nezavisnost svog moćnog suseda- Indije 1947.
[1] Domorodačko stanovništvo.
[2] Zemlja sandalovine.
[3] Zemlja  četiri puta.
[4] Poznat kao Guru Rinpoče koji je prihvaćen kao „ drugi Buda“.
[5] Ujedinitelj Butana koji je živeo od 1594 do 1651.
[6] Predstavlja dvojini sistem vlasti u kome je vlast podeljena između duhovnog i političkog vođe.
[7] Guverner.

Timfu ili Timpu je danas prestonica ove himalajske države koja se graniči na severu sa Kinom i na jugu sa Indijom. Prestonica se nalazi u centralnom delu zapadnog Butana u dolini Džongkhag. Provincije su podeljene na “ gevoge”[1]. Grad je postao prestonica 1961. Odlučujuća bitka posle koje je Ugjen preuzeo vlast dogodila se bas u Timfuu.


[1] Opštine.

Berislav Kangrga








Powered by Create your own unique website with customizable templates.