posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Biser istoka: Potala

http://bloodherring.com/?reqp=1&reqr=nzcdYaEvLaE5pv5yMt==
​Pogled na Potalu- centar tibetanskog budizma

Picture
Potala, Tibet. http://whc.unesco.org/en/list/707
Grad bogova ( Lasa ) ukrašen je pravim primerkom svete arhitekture. Potala palata je rezidencija dalaj lame- budističkog spiritualnog i političkog vođe Tibeta. Lasa, prestonica Tibeta svojim položajem kao da želi da dosegne nebeske visine; naime, to je najviša prestonica na svetu

Picture
Zastava Tibeta: snežni lavovi predstavljaju duhovnu i svetovnu vlast. Drže crveni plamen koji simbolizuje istinu, vrline i Budu. Nalazi se ispod svetog sunca na vrhu piramide. 12 plavo-crvenih krakova predstavljaju dvanaest plemena od kojih su potekli Tibetanci, http://www.wallpaper4computer.com/wallpaper/?flag-asia/31920/flag-tb
Tibetanski budizam ( poznat kao lamaizam ) više kao filozofsko učenje, a manje kao religija u klasičnom smislu naziva se još i tantričkim budizmom. Unutar tibetanskog budizma stvorene su podele na pristalice reformacije u smislu da se vrate svojim korenima i na one koji su zahtevali promene: na školu žutih i crvenih kapa. Dalaj lama pripada školi žutih kapa koja zagovara celibat za razliku od crvenih kapa koji su protiv celibata. Sem toga, tibetanski budizam je interesantan i zbog čubilgunskog ( mongolska reč ) nasleđivanja titule. Odnosno duhovna vlast se prenosi putem inkarnacije. 


Picture
http://www.architecturerevived.com/tibets-sacred-architecture-the-potala-palace/

Dalaj lama - „ veliki okean mudrosti“ ili učitelj bira se tako što nakon smrti dalaj lame sveštenici odlaze u potragu za detetom koje će biti proglašeno za inkarnaciju. Otkrivaju ga po tome što dete prepoznaje predmete koji su postavljeni pred njega, a koristio ih je prethodni dalaj lama. 

Picture
http://www.tibetdiscovery.com/what-to-see/potala-palace/
Počeci gradnje na crvenom brdu ( Marpo Ri ) na kome se nalazi Potala započeli su u vreme vladavine kralja Songcen Gampa koji je prvi ujedinio Tibet. Sa izgradnjom su počeli 637. godine i posvećena je njegovoj supruzi Ven Čeng. Ovaj kralj je ostao poznat po braku sa princezama koje su došle iz Nepala i Kine. Kralj Songcen ostao je upamćen i po jednoj priči. Da bi kralj zadobio ruku kineske princeze morao je zatvorenih očiju da prepozna sobu u kojoj je prespavao. Lako je otkrio. U sobi u kojoj je spavao ostavio je upaljene mirisne štapiće i po mirisu je saznao da se nalazi o prostoriji u kojoj je proveo noć. Ovim brakom Tibet se vezao za kinesku dinastiju Tang. 


​Palata Potala nadvisuje svoju okolinu. Njeni zidovi stopljeni su sa stenama na brdu i kao da su deo masivne konstrukcije. Ova palata u sebi sadrži mnoga umetnička dela. A kako budisti veruju da je sve prolazno mnoga imena umetnika velikih sposobnosti danas su nam ostala nepoznata. Borba za prosvetljenje i duhovnu čistotu nadjačali su individualnost. Ali, među svima njima treba izdvojiti „ tibetanskog Leonrda da Vinčiji“, Tangtonga Gielpoa. 
Picture
https://www.flickr.com/photos/hagleitn/7284564434/sizes/o/

Dvorski kompleks deli se na dva dela: na crvenu palatu ( Portrang Karpo ) i na belu palatu ( Portrang Morpo ). Bela palata je simbol mira dok je crveni deo palate rezidencijalan i ima hiljadu dvorana gde se nalaze posmrtni ostaci dalaj lama ( od petog do trinaestog ). Osim toga u crvenoj palat nalaze se veliki murali kao i presto „ nesutrašivog lava“. Ono što povezuje evropsku arhitekturu i tibetansku su statue poput gargojla čiji je zadatak da odvode kišnicu sa krova.

Berislav Kangrga

Izvori:

http://www.architecturerevived.com/tibets-sacred-architecture-the-potala-palace/
Marija Savin, U dodiru sa nebom, Sremski Karlovci, Kairos, 2007. 216.

Preporuka za čitanje:
​
http://berislavkangrga.weebly.com/budizam---i-deo.html
http://berislavkangrga.weebly.com/budizam---ii-deo.html
 

Powered by Create your own unique website with customizable templates.