posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Rolon, vikinški vojvoda

www.flickr.com: Rolonova grobnica u Ruenu, Francuska. 

Button Text
PictureRolonovo krštenje: http://www.michael-milsom.org.uk/mdm/rollo/rollopic.htm
Klement nam priča priču iz srednjeg veka o Hrolfu Pešaku, inače poznatijem kao Rolon ili Rolf. To je Viking o kome se zna nešto. On je predak Viljema Osvajača, normanskog vojvode koji je prešao engleski kanal i potukao kralja Harolda II Godvinsona u bici kod Hejstingsa 1066. i koji je postao prvi normanki kralj Engleske.

Prema kazivanju tradicije i spisatelja u Norveškoj i Islandu, u dvanaestom i trinaestom veku postojao je čovek po imenu Harold Plavokosi kog su zapamtili srednjovekovni istoričari kao prvog kralja Norveške. Izgleda da je Harold bio prilično moćan vladar. Trgovačka razmena robe se odvijala  između Norveške i drugih zemalja i Plavokosi se obogatio trgovinom između Islanda i Laponije. Postoje neki arheološki dokazi  koji potvrđuju ovu tradiciju.  On je postavljao erlove kojima je bilo povereno da udeljuju pravdu, sprovode zakon i skupljaju poreze. Ovim erlovima je bilo dopušteno da zadrže deo onoga što bi sakupili za svoje sopstvene potrebe. Zauzvrat, bili su u obavezi da šalju vojsku kralju kada je to bilo potrebno.

Politički sistem Plavokosog  je omogućio veliki ekonomski prosperitet, posebno za erlove i samog kralja. Ali sitni zemljoposednici su verovatno bili obespravljeni. To je dovelo do nezadovoljstva Norvežana jer nisu mogli da plate poreze ili obezbede novac za erlove, koji su ih proterivali sa njihove zemlje. Neki od bezzemljaša su otplovili preko Severnog mora u Škotsku, na Orknejska ostrva, Farska ostrva, Finsku i na južnu Baltičku obalu. Neki od tih izbeglica su napravili problem Plavokosom.  Jedan od tih podbunjivača je bio sin Plavokosovog podanika Rognvalda- Hrolf Pešak.

Hrolf je navodno dobio svoj nadimak jer je bio toliko krupan da nije bilo dovoljno velikog konja koji bi ga izdržao pa je morao da pešači. Posle provedenog vremena na Baltiku, pljačkajući stanovništvo, verovatno mu je to dosadilo ili je osetio da može da radi nešto bolje pa se vratio u Norvešku gde je napadao zapad zemlje. Poveo je svoje ljude i brodove, putujući do Hebrida i Irske i na kraju do engleskog kanala.

Hrolf je izvršio mnogo prepada na teritoriju Franaka tj. Francuza kako su se oni tada zvali. Učestvovao je u vikinškoj opsadi Pariza 885-6.  Godine 911. Hrolf je započeo opsadu Šartra. Mnogi plemići su odgovorili na poziv za pomoć od strane biskupa i Hrolf je poražen 20. jula 911. u bici kod Šartra. Krajnji ishod je bio sporazum u Sin- Kleru- sur- Eptu. Hrolf je položio zakletvu franačkom kralju, Šarlu Prostom, prihvatajući Hrišćanstvo uzeo je ime Robert (sa značenjem „ ponovo rođen“ ) oženivši Šarlovu ćerku, najverovatnije vanbračnu, Gizelu.

Šarl je verovatno samo javno prihvatio stvarno stanje pošto je Hrolf bio nastanjen na Franačkoj teritoriji već neko vreme. Šarl je verovatno video priliku da stvori tampon zonu između budućih  vikinških napada i njegovog kraljevstva. Hrolfu i njegovim vojnicima je data zemlja između reke Epte i mora, a zauzvrat Hrolf je obećao da će prekinuti napade i davati vojnu pomoć u ime zaštite kraljevstva što je izgleda i održao.

Hrolf je postao glava vikinške aristokratije na svojoj teritoriji. Skandinavska tradicija i jezik su ubrzo postali prošlost. Mnogi članovi ove nove elite su usvojili praksu korišćenja dva imena, jedno „pravo“, vikinško ime i jedno francusko da bi se uklopili sa okolinom. I dalje su bili spretni u bitkama i ostali su nemilosrdni u vođenju politike. Njihov nadimak „Norseman“- u značenju „ljudi sa severa“ je skraćen u „Normanci“ i njihova teritorija je postala „Normandija“.

Hrolf i njegovi neposredni naslednici usvojili su titulu „grofovi od Normandije“. Postoje neki kasniji srednjovekovni izvori koji upućuje na titulu „duks“ tj. vojvoda. Hrolfov sin, Viljem Longsvord (Viljem dugog mača ), vladao je kao grof Normandije od 931. do 942. Francuski kraljevi su započeli sa ratovima za vraćanje svoje teritorije i Longsvord se borio sa njima na svojoj teritoriji. Ubijen je i njegov mlađi sin Ričard Neustrašivi je postao vladar. Bačen je u tamnicu po naređenju Luja IV od Francuske ali je ovaj uspeo da pobegne. Udružio se sa snagama Iga Kapeta, grofa od Pariza i osnivača francuske dinastije Kapeta.. Ričard je bio snažan vojskovođa koji je unapredio normansku tešku konjicu i reforrmisao Crkvu. Njegova sestra Ema je bila udata za kralja Etelreda Nespremnog stvarajući time rodbinske veze sa plemstvom u Engleskoj.

Ričard Neustrašivi je umro 996. i njegov sin Ričard II Dobri je nastavio politiku svog oca sve do 1026. Ovaj Ričard je bio prvi koji je bez sumnje nazivan „vojvodom od Normandije“. Posle njegove smrti, njegov sin Ričard III postao je vojvoda ali je umro veoma brzo i pod sumnjivim okolnostima. Iako je umro mlad, što je bilo uobičajeno za to doba sumnja je pala na Ričardovog brata, Roberta koji je nosio nadimak „ Đavo“ i „Veličanstveni“ koji je postao vojvoda od Normandije. Robert se nikad nije ženio ali je imao ljubavnu vezu sa mlađom ženom, Harlevom od Faleza i sa njom je imao sina Viljema. Kada je Robert umro vraćajući se sa svog hodočašća iz Svete zemlje 1034-5. ostavio je za sobom tog svog nezakonitog sina u vremenu kada je njegovom vojvodstvu pretilo propadanje.

Viljem je vodio borbu za svoje nasleđe ali uz pomoć nekih svojih plemića učinio je i više od mogućeg. 1066. sakupio je armiju koja je prešla engleski kanal i osvojivši zemlju, postao je kralj Engleske. To je jedna od najvećih zaveštanja i iznenađenja od strane Vikinga kao i kolonizacija Normandije u ranom desetom veku. Kao što smo mogli da vidimo, Hrolf i njegovo potomstvo su imali veoma važnu ulogu u evropskoj politici. Vladali su Normandijom sve do 1204. kada je Filip Avgust anektirao vojvodstvo i pripojio Francuskoj i ukinuo titulu vojvode.

Napisala: Suzan Aberneti
Preveo: Berislav Kangrga

Preuzeto sa: http://thefreelancehistorywriter.com/2014/03/14/rollo-viking-count-of-normandy/comment-page-1/#comment-10062


Powered by Create your own unique website with customizable templates.