posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Razvoj   japanskih    zamkova

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Flag_of_the_Japanese_Emperor.svg
Zastava japanskog cara

I- Uvod          II- Razvoj japanskog zamka         III- Specifičnost japanskog zamka
Picture
Himeji đo- zamak Himeji, 1333. prefektura Hjogo

I- Uvod


Reč “ zamak“ („širo“- 城, japanski ) se u Japanu prvi put spominje u „Hronikama Japana“- Nihon šoki ( Nihon shoki, engl. 日本書紀, japanski. ), 720. godine. Iako je Japan u geografskom smislu bio veoma udaljen od dešavanja na zapadu, u Evropi, japanski zamkovi su imali identičnu namenu. Japanski zamak je imao odbrambenu i strategijsku ulogu i takođe preko zamka se sprovodila  kontrola nad područijem oko zamka. Od građevinskog materijala koristili su drvo i kamen. Zamkovi su građeni na planinskim obroncima, obalama i u dolinama. Od velikog broja srednjovekovnih japanskih zamkova samo je dvanaest odolelo dešavanjima i zubu vremena.

Picture

II- Razvoj japanskog zamka


U početku su postojale dve vrste utvrđenja:

„čaši“- chashi, engl. Takvu vrstu utvrđenja gradili su pripadnici naroda Ainu. Narod Ainu je predstavljao domorodačku skupinu na ostrvu Hokaido. Konstrukcija tipa „čaši“ je imala odbrambenu funkciju- suprostaviti se centralnoj vlasti u Japanu.

„kogo-iši“- kogoishi, engl. 古後石, japanski. 石- ( iši )- kamen.  je bilo utvrđenje za koje se u početku verovalo da je predstavljalo zidinu oko svetih znamenitosti. Međutim, kasnije su istraživači dokazali da je takvo kameno zdanje bilo deo planinskog utvrđenja. Ova utvrđenja nastala su iz straha od invazije iz pravca Koreje i Kine.

Početak izgradnje započinje procesom „navabari“- konopcima su označavali mesta gde će biti sazidane zidine zamka. Uzavisnosti od položaja, zamak je imao dve vrste zaštite: prirodnu ukoliko je građen u blizini neke reke ili planine. Ukoliko je građen na ravnom područiju, zamak je bio okružen dubokim jarkom, ojačan jakim spoljnim zidom i kulama- donžon, (Tenshukaku, engl. ) i osmatračnicama- „Jagura“.

U početku je građen u stilu Jamaširo ( Yamajiro, engl. 山城, japanski ). To je planinski zamak, zamak na uzvišenjima sa pogledom na okolinu. Međutim, u periodu „Hejan đidai“ ( Heian, engl. 平安時代, japanski, koji je trajao od 794. do 1185. – dobio ime po prestonici Japana, Hejan kjo, odnosno Kjoto- Tokio. ) zamkovi dobijaju i drugu namenu. Nisu više utvrđenja koje se koriste samo za kontrolu okolne teritorije kao i za napad ili odbranu već zamak postaje i mesto za život. U njima su živeli predstavnici ratničke klase, pre svega feudalni gospodari ili „daimjo“( daimyo, engl. 大名, japanski ). Zanimljivo je kako su društvena i politička dešavanja uticala na dalji razvoj i izgradnju zamkova. Jačanjem vlasti feudalaca-  slabila je centralna, monarhijska vlast. Zamak tada postaje veći i dobija mnogo veću ulogu.




Picture
"Jagura"- kula osmatračnica, Hirošima zamak, http://www.japan-guide.com/e/e2296.html

III- Specifičnost japanskog zamka

Tokom „Muromači đidai“ i „Azući-Momojama đidai“- perioda (室町時代, japanski, 安土桃山時代 ,japanski )  koji je obuhvatao vreme od XIV do XVI veka donet je zakon kojim se zabranjuje samurajima gradnja više zamkova. To je vreme jačanja šogunata. Baš kao npr. u Normandiji kada je vojvoda taj koji odlučuje da li neki feudalac može i sme da sagradi zamak.

            Međutim, ono što je specifično za japansku istoriju zamkova, a razlikuje je od evropske po tome što krajem srednjem veka ne prestaje izgradnja zamkova. U Evropi, pronalazak vatrenog oružja je bio jedan od razloga zbog kog su zamkovi izgubili svoju odbrambenu namenu. U Evropi je to bio početak kraja za zamkove dok je u Japanu tradicija izgradnje zamkova nastavljena i čak doživljava svoj vrhunac. Zamak Azući-đo ( Azuchi-jo, engl. 安土城, japanski ) pripada toj novijoj generaciji zamkova čije je obeležje da se grade na malim kamenim platoima- hirajama tip ( hirayama, engl. )

 

Berislav Kangrga


Izvori:

http://www.skwirk.com/p-c_s-14_u-177_t-516_c-1918/nsw/history/medieval-and-early-modern-societies-japan/life-in-feudal-japan/castles-in-japan-design-and-defence 

www.castlesandmanorhouses.com/types_07_japanese.htm  

http://asianhistory.about.com/od/japan/ig/Japanese-Castles/

www.gojapango.com/travel/japanese_castles_region.html

www.google.rs/search?espv=2&biw=1280&bih=899&q=inside+a+japanese+castle&revid=1706857556&sa=X&psj=1&ei=tLBlVZWCFMiasgGuo4NY&ved=0CGMQ1QIoAQ




Picture
Maketa japanskog zamka, http://zoomingjapan.com/travel/sunpu-castle-shizuoka/
Powered by Create your own unique website with customizable templates.