posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Ideal umetnosti

PictureVitraž u katedrali u Šartru, Francuska .
Baš kao što su sve sfere života bile pod uticajem religije tako je i umetnost u srednjem veku bila pod kontrolom strogih religioznih standarda. Ali u umetnosti, za razliku od drugih sfera života, čovek je mogao slobodnije da se izrazi. Izražavao se često kroz simbole, melodiju, boje. Stroge forme iskazivanja najdubljih osećanja su na taj način prikazivani. Jedino tako ne bi izazivao i prkosio standardima tog vremena. Kroz umetnost je kroz različite oblike i forme iskazivana ljubav i emocije. Ljubav i emocije su smatrane ljudskom slabošću koji bi oslabili duh čovekov. Takvo stanje bi lako mogle iskoristiti zle sile koje bi gurnule čoveka sa puta kojim se išlo ka nebeskim visinama. Mogao bi da padne u ponor.

Čovek je kroz umetnost težio da ulepša sumornu stvarnost. Srednji vek je bio težak period. Ljudi su živeli teško, pritiskani svakodnevnim radom. U srednjem veku ljudi su svoje postupke i ponašanje trebali da poistovećuju sa Hristom i istinom. On je bio najviši uzor, ideal. Najčešće nedostižan.  Težeći ka njemu ljudi su rađali i ostavljali kroz umetnost prelepa dela. Baš kao i u viteštvu gde je postojala izreka „ Da bi pogodili cilj gađamo iznad cilja“ tako je bilo i u umetnosti. Cilj je bio dostići božanske, nebeske visine kroz zvuk, melodiju, sliku, reč.

Čovekov um kao neograničeno područije skriveno od domašaja strogih okvira je bilo polje na kom su nastajale prelepe ideje. Suprotno tome, mističari, posvećeni Bogu smatrali su da razum ne predstavlja sredstvo za postitanje istine. Istine se, prema njima, dostiže samo kroz dugotrajnu molitvu i usmerenošću misli ka Bogu. Umetnost i estetika se rađala u kamenu, drvetu, slonovači; umetnost se rađala kroz zvuke.

Muzika, baš kao i danas imala je glavni cilj da zabavi i zadovolji čovekova čula. Da se putem zvuka zagolica ljudska mašta. Kroz muziku je mogla da se dočara mistika onog vremena. Da se kroz reči i melodije čovek približi svom nebeskom idealu.

O muzici tog vremena prve podatke ostavlja Boecije u šestom veku naše ere koji je bio okrenut antičkoj tradicji pa je prozvan „ poslednjim Rimljaninom“. Boecije je smatrao da se muzika deli na tri vrste: musica mundana- harmoniju svemira, musica humana- harmoniju ljudske duše, musica instrumentalis- muzika ljudskog glasa ili insturmenta. On je smatrao da je muzika povezana ne samo sa razmišljanjem već i sa moralnošću. Čovek kroz melodiju prenosi iz svog uma svoje ideje i misli. Doduše, na jeziku muzike. Čovek je stvoren po naličju Boga pa se tako duša svemira stapa u celinu sa muzičkim saglasjem. Prema njemu – musicus – je bio kosmolog.

            Iako su važila stroga religiozna pravila, čovek je uspevao da se kroz njih probije svojim idejama. Srednji vek se ipak zbog toga ne sme nazvati mračnim dobom. Jer, da nije onoga što je stvoreno u srednjem veku nikada ne bi došlo do Renesanse. Renesansa je plod srednjeg veka kog su nepotrebno nazvali „mračnim dobom“ . Jer, na kraju, kaže latinska poslovica „ ex nihilio nihil fit“- iz ničega ne nastaje nešto. 


Berislav Kangrga

Powered by Create your own unique website with customizable templates.