posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

O klinastom pismu i hijeroglifima

http://genius.com/960825
Papirus, vaganje duše pokojnika, egipatska mitologija,

Picture
Tekst ispisan klinastim pismom, https://en.wikipedia.org/wiki/Cuneiform#/media/File:Sumerian_26th_c_Adab.jpg
Klinasto pismo kao i hijeroglifi spadaju u  piktografska pisma ( picture, engl.- slika ) odnosno u slikovno pismo čime se obeležavao jedna pojam, glas ili reč.

Klinasto pismo ( cuneiform scripture, engl. ) je sumerski pronalazak. Otkud naziv “ klinasto”? Ovo pismo je pisano na glinenim tablicama na kojima su se utiskivali znakovi trskom koji su dobijali oblik klina i otud naziv klinasto pismo. Prvi tragovi pisma pronađeni su na sumerskom jeziku u Džemdet Nasru ( Jemdet Nasr, engl. – centralni Irak ). Pismo je korišćeno oko tri milenijuma i prošlo je nekoliko faza  u razvoju.

Prvo ime jednog vladara na klinastom pismu  koje se spominje je ime kralja Kuša, Enmebargesija ( 2500 p.n.e. ).

Kako je vreme prolazilo razvijale su se i faze u razvoju pisma. Prvo su pisali sa leva na desno, a zatim horizontalno. Odnosno, znakove su ispisivali jedan ispod drugog

Picture
Klinasto pismo, istorijski lokalitet grada Ur, južni Irak. https://en.wikipedia.org/wiki/Cuneiform#/media/File:Cuneiform_writing_Ur.jpg
Kako i ko je sve radio na dešifrovanju klinastog pisma?

Karsten Nibur ( Carsten Niebuhr, nemač.. 1733- 1815, nemački matematičar, istraživač u službi države Danske ) doneo je prvi kopije ovog pisma u Evropu.

Biskup Fridrih Munter (Friedrich Münter, nemač. 1761-1815, profesor teologije u Kopenhagenu ) otkrio je na koji način su razdvajane reči i da tekst pripada vremenu cara Kira Velikog. Takođe, otkrio je kako se piše reč “ kralj”. Georg Fridrih Grotefend ( Georg Frierich Grotefend, engl. 1775- 1853, nemački filolog ) je prvi dešifrovao imena “ Darije” i “ Kserks”- imena velikih istorijskih ličnosti i vladara. Eugen Burnof ( Eugene Burnouf, engl. 1801- 1852, francuski orijentalista ) otkrio je listu satrapija ( provincija) u vreme cara Darija. On je prvi predstavio javnosti trideset dešifrovanih znakova. Ser Henri Rolinson ( Sir Henry Rawlinson, engl. 1810- 1895, oficir britanske istočnoindijske kompanije, političar i orijentalista ) došao je do epohalnog otkrića koje je omogućilo da klinasto pismo bude dešifrovano i da javnost bude upoznata sa zvukom, glasom i rečima jezika drevnog vremena. Naime, on je pronašao ploču kod planine Behistun ( na zapadu Irana ) na kojoj je bio uklesan identičan tekst na više jezika: na staropersijskom, akadskom ( vavilonskom ) i elamitskom. Na taj način, poznavajući jedan od tri jezika istraživači su uspeli da dešifruju klinasto pismo i prevedu tekst koji je uklesan na ploči. Klinasto pismo sastoji se od oko hiljadu znakova.

_

            Hijeroglifi

Njihovo značenje na staroegipatskom ( “ medu netjer”, staroegipat. ) značilo je da se radi o “ božijoj reči”. Ali, termin “ hijeroglifi” dolazi nam iz grčkog jezika. Termin je nastao od reči “ hijeroglifikos”-gde “ hijeros” znači “ sveti”, a “glifikos”- “urezi ili natpisi”. Tako bi se reč hijeroglifi mogla prevesti kao sveti natpisi
Picture
Prinos žrtve Ozirisu, http://tanaallen.weebly.com/egyptian-art.html
Hijeroglifi su pisani na papirusu ili drvetu. Pojavljuje se posle pojave sumerskog pisma što govori o bliskosti dva geografska područija i uticaja Mesopotamija na drevni Egipat. Ono što je karakteristično za hijeroglife da oni nisu prilikom pisanja beležili samoglasnike već samo suglasnike. Isto kao i klinasto i hijeroglifsko pismo je prošlo nekoliko faza razvoja. Hijeroglifsko pismo je bilo izuzetno teško i komplikovano. Razvoj društva i jezika je tražilo da jezik i pismo budu manje komplikovani radi bržeg i lakšeg zapisivanja važnih podataka. Tako su se razvili jednostavniji oblici pisma: hijeratsko i demotsko.
Kako je dešifrovano hijeroglifsko pismo? To je zanimljiva priča. U stvari to je istorija u istoriji. Tokom svog ratnog pohoda Napoleon i francuski vojnici u Egiptu svojim očima su videli veliko egipatsko blago; od piramida, sfinge i tajnog pisma- hijeroglifa. Komandant Buhard je ugledao na obali zapadnog Nila kod utvrđenja Rašid ( Rozeta ) crnu, bazaltnu ploču sa ispisanim pismom ( Rosseta stone, engl. ili rozeta kamen ). Ali, to nije sve. Baš kao i u slučaju dešifrovanja klinastog pisma, tekst na ploči je bio dvojezičan ali na tri pisma napisan. U pitanju su dve verzije egipatskog pisma: hijeroglifsko i demotsko kao i isti sadržaj preveden na starogrčkom. Ovaj put dešifrovanje pisma je bilo lakše nego kod klinastog.

Picture
Ime faraona Ramzesa u ovalnom obliku- kartušu http://www.imagekind.com/art/stunning/ramses-ii/artwork-on/fine-art-prints
Picture
Autor ispred kopije Rozeta kamena, Nemačka, 2013.
Žan- Fransoa Šampolion ( Jean Francois Champollion, franc. 1790- 1832, francuski filolog i orijentalista ) uspeo je da dešifruje prva slova. Prvo je pronašao imena faraona i kraljice, Ptolomeja i Kleopatre, a kasnije i Ramzesovo ime. Kako je to uspeo? Imena vladara i bogova upisivani su u posebnom ovlanom obliku koje se zvalo kartuš. Gledajući tekst na starogrčkom i znak u kome su upisivana imena vladara ili bogova nije bilo teško odgonetnuti prva imena i znakove.

Šampolion je 14. septembra 1822.  predstavio javnosti gramatiku hijeroglifa.

Berislav Kangrga



Izvori:

https://en.wikipedia.org/wiki/Cuneiform
https://en.wikipedia.org/wiki/Decipherment_of_Egyptian_hieroglyphs
http://www.bible-history.com/resource/ff_hiero.htm
Powered by Create your own unique website with customizable templates.