posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Gotička umetnost

http://www.tripomatic.com/France/%C3%8Ele-de-France/Paris/Cathedral-Basilica-of-Saint-Denis/
Pogled na svod sa "ukršenim rebrima" i na vitraž, bazilika svetog Denisa, Francuska.

       Šta je to što odoleva zubu vremena? Šta bi moglo da bude svedok vremena koje nemilosrdno sve gazi pred sobom? Čovek je od drevnih vremena priželjkivao da ostavi svedočanstvo o svom postojanju kroz vreme. Možda je u pitanju čovekova želja da kroz svoja dela postane besmrtan. Da li su umetnička dela jedna vrsta vremenske kapsule koja svedoče o prohujalim epohama? Ili nose određenu poruku. Da li je cilj umetnosti da se divimo onome što vidimoi ili poruci koju nam šalje umetničko delo i koja se ne vidi golim okom, a itekako može da se doživi? Ukras srednjeg veka evropske civilizacije su grandiozna i sakralna mesta- veličanstvene katedrale. Romaničku umetnost na vrhuncu srednjeg veka nasledila je gotička. Kakve se tajne kriju u ovoj vidljivoj transformaciji iz jednog stila u drugi i šta nam to govori o društvu možemo otkriti čitajući ostatak teksta. 

Picture
izmedju gotike i romanike, stubovi nastali izmedju dve umetnicke epohe, http://zylopho.blogspot.com/2014_05_01_archive.html
     Pošto je stari kontinent preživeo krizu posle pada Rima u V veku, najezdu Arabljana sa juga i Vikinga sa severa nastupio je period vrhunca srednjeg veka u kome je čovek mogao da se okrene ciljevima kojima bi poboljšao kvalitet rada, života i svoje okoline.

U tom nemirnom svetu u kome je život vredeo malo ili skoro ništa manastiri i katedrale postali su oaza. Oni su bili „ ostrvo ili predvorje raja“. Običan čovek koji je dolazio da sluša propovedanje božije reči nije bio pismen. On je učio preko reči i slika kroz umetnost i svetu arhitekturu. Javila se potreba da čovek na takvom jednom svetom mestu zaista i oseti fizičku manifestaciju Boga. Skromni romanički stil u estetskom smislu koji nije sasvim zadovoljavao želju za lepim i  kao stil kaluđera uskoro je zamenjen novim i veličanstvenijim- gotičkim.

Šta je uticalo da se pojavi nova ideja u arhitekturi? Od XI veka kada su zaustavljene najezde raznih osvajača sa juga i severa započeo je period stabilizacije u zapadnoj Evropi. On je praćen i demografskim rastom. Povećanje broja stanovnika je samo po sebi tražilo veći prostor na svetim mestima kao što su manastiri, crkve i katedrale. Rađanje gotičke kulture se poklapa sa tim demografskim rastom. Pored toga dolazi do pozitivnih promena u tehničkim znanjima. Osigurana je veća sigurnost graditelja; obezbeđena su tehnička rešenja; počeli su da se upotrebljavaju skela i dizalica što je omogućilo lakše prenošenje velikih i teških materijala. Na kraju, drvo kao osnovnim gradivni element je zamenjen kamenom. Drvo koje je bilo lako zapaljivo omogućavalo je da konstrukcija plane i nestane u vrlo kratkom periodu. Čoveku je bilo potrebno nešto što kada se sagradi ne može tek tako lako da bude uništeno. Kamen je za to bio odličan materijal. 

Picture
Notrdam, Pariz, Francuska, http://www.wondermondo.com/Countries/E/France/IleDeFrance/NotreDameParis.htm
Gotički stil javlja se krajem XII veka u Francuskoj. Nazivaju ga još i „ francuskom umetnošću“. To je za razliku od romaninčkog, koji je bio stil kaluđera, postao stil običnih majstora- zidara. Trajao je do XVI veka. Tada su crkve dobile kameni krov. Svod je konstruisan u obliku ukrštenih rebara.

Kako prepoznati gotički stil?

Prva gotička građevina koja je svojim stilom predstavljala biser nove umetnosti je crkva svetog Denisa sagrađena 1137. Katedrala kao sveto mesto koja je ujedno i dom božiji i oaza učenosti i inteligencije treba da odaje utisak veličanstvene čvrstine ali i da izaziva osećaj pobožnosti. Čovek treba u jednoj takvoj grandioznoj građevini da oseća moć, snagu i veličinu, a opet pobožnost, jednostavnost i skromnost. Gotička umetnost se može prepoznati i po strmim krovovima, po kitnjastoj i ukrasnoj spoljnoj obradi i po slikarstvu na staklu ( vitraž ). 

Picture
Kitnjasti spoljna obrada, strmi krovovi- Pogled na krov katedrale u Milanu, Italija- "milanski Duomo". http://www.worldalldetails.com/Gallery/Italy/100-Duomo_di_Santa_Maria_Nascente_-_Milan_Cathedral.html
Bog se nalazio svuda. On je nevidljiva manifestacija koji se nalazi svuda. Bog je bio sjajna svetlost koja daruje život. Svetlost koja pobeđuje mrak i tamu. Da li je onda svetlost božija manifestacija? Za razliku od romaničkih građevina koje su bile ukrašene malim prozorskim oknima kroz koje se jedva probijala sunčeva svetlost, nova, gotička umetnost je našla novo rešenje. Zidovi su ukrašeni ogromnim prozorima sa vitražom. Time su zadovoljili dve potrebe. Potrebu za dnevnom svetlošću koja bi olakšala posao u zatvorenim prostorima i čarobnu igru svetlosti koja bi u šarenim bojama ispunjavala sveto mesto opčinjavajući ljude. Kroz vitraž mešala se igra boje i svetlosti. U svetlosti su pronalazili duhovnost i koja je prosto zahtevala podizanje visokih prozora na gotičkim građevinama.

Cilj ovakve igre boje i svetlosti je da se čovek oseti kao da je na posebnom, čarobnom mestu koje nije ovozemaljsko. Da oseti prisustvo Boga i da se oseti kao pred kapijama raja. Vitraž je kroz slike prenosio priču sa verskim motivima. „ Jedna slika vredi kao hiljadu reči“. I naravno jedan od neizbežnih ukrasa takvih građevina su gargojli u formi groteske. Pogrešno se verovalo da su imali zadatak da svojim demonskim i grotesknim obličjem plaše. Naprotiv. Njihova funkcija je bila da odvode kišnicu što dalje od temelja i time zaštite temelj građevine. 

Picture
Severni deo katedrale u Šartru sa prozorom "cvetnog stila". Francuska. http://www.paradoxplace.com/Photo%20Pages/France/Chartres/North_Rose/Chartres_NRose.htm
     Gotička umetnost se proširila širom Evrope. Svojom veličanstvenošču, tehničkim rešenjima u konstrukciji i estetikom lako je prihvaćena. Jedinstvo koje nije moglo kroz politiku i ratove da se ostvari učinjeno je kroz umetnost. Želja za lepim, ne samo potreba da zadovolji osnovne standarde da se preživi nam govori o vremenu u kome se društvo izborilo sa izazovima tog vremena; sa napadima stranih osvajača. Kada je ta opasnost prestala da ljudima oduzima vreme, čovek je počeo da se zanima kako da ulepša svoj prostor, okolinu i kako da novim metodama i tehnikama dođe do novih rešenja. 
Picture
Stubovi Rejvolks opatije, Jorkšir, Engleska,
Gotička umetnost je kameni biser na kruni srednjovekovne umetnosti. Iako  su danas ruševine, te ruševine i danas izmamljuju uzdahe i kradu pogled ljudi današnjeg vremena. Te građevine su vanvremenski simboli. Simbol večnosti i ljudskog postojanja.

 

Berislav Kangrga

Picture
Ulaz u katedralu u Kelnu, Nemačka, http://www.jpalik.com/PhotographyByJamesPalik/Menu/3-Architecture/Historic/CologneCathedral/Architecture-L2S-Iframe.php
Picture
Gargojl, pogled sa Notrdama, Pariz, http://www.123rf.com/photo_3878483_sunset-on-paris-view-from-notre-dame.html
Picture
Umetnost u staklu- vitraž, katedrala u Karkasoni, Francuska. http://www.dreamstime.com/stock-images-beautiful-vitrage-carcassone-cathedral-image28750994
Literatura:

Žak Legof, Da li je Evropa stvorena u srednjem veku?, Beograd, Klio, 2010. 331. Prevele: Vera Pavlović i Vladan Trijić.

Žak Legof, Čovek srednjeg veka, Beograd, Klio, 2007. 396. Prevela grupa autora. 

Powered by Create your own unique website with customizable templates.