posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Inkvizicija

http://www.godecookery.com/macabre/gallery5/macbr136.htm
Demoni, autor Olaf Magnus, Historia de gentibus Septentrionalibus, Rim, 1555.

Picture
Amblem Inkvizicije (1571.g.) http://en.wikipedia.org/wiki/Inquisition#mediaviewer/File:Escudo_inquisicion.gif



            “U mržnji je strah“ - rekao je Fridrih Niče. ( Friedrich Wilhelm Nietzsche, nem. 1844-1900. nemački filozof. )

            Strah od nepoznatog je veliki čovekov neprijatelj. Žak Legof je napiasao: „ Stvorena je elita koja smatra da obavlja odlučan i nezamenljiv zadatak za ovozemaljsku sudbinu ljudi i koja je zbog toga naterana da traži prvenstvo.“ To je bila crkvena elita. Svako drugačije razmišljanje o Bogu i društvu koje je okruživalo pojedinca u srednjem veku smatrano je nepoželjnim pa čak i jeretičkim. Jeres je definisana kao zločin protiv „opšteg dobra Crkve.“ Da li je mržnja nastala iz straha da neko svojom sumnjom u istinu koju propoveda Crkva može da uzdrma stubove Crkve? Ili je nastao strah od mogućeg gubitka privilegija koje je sveštenstvo uživalo? U odbrani istine formirana je inkvizicija- Inquisitor hereticae pravitatis- istražitelj jeretičke izopačenosti.

            Anselm Kenterberijski ( Anselm of Centerbury, engl. 1033-1109. srednjovekovni filozof i monah ) rekao je: „ Prvi ključ mudrosti je postavljanje pitanja jer onaj koji sumnja naveden je da traži, a ko traži dolazi do istine.“ Da Li je Crkva uvažavala i dozvoljavala primenjivanje ovakvog mišljenja. Crkva je svaku kritiku na njen račun i svako drugačije mišljenje doživljavala kao slabost ili nemoć. Kritika nije doživljavana sa ciljem da unapredi i ojača već kao mogućnost da sruši temelje srednjovekovnog sveta. Postojala su dvostruka merila. Takav stav je upravo stvarao jeretičke pokrete koji su u sebi nosili želju za promenom. Da bi Crkva odbranila postojeći sistem, svoju istinu, a u ime Boga koristila je metodu „napad je najbolja odbrana“.  

Upravo na mestu gde je bio izvor širenja „zaraze na zdravom hrišćanskom telu“ formirana je inkvizicija u XII veku. Iako je Langedok, provincija u današnoj Francuskoj na jugozapadu bila poznata u srednjem veku po svojoj toleranciji to je bilo i mesto gde je formirana inkvizicija. Nije u pitanju slučajnost. Baš tu cvetala je  katarska jeres i valdovska sekta. Papa Lucije III ( Ubaldo Allucingoli, ital. 1181-1185 ) je formirao biskupsku inkviziciju 1184.

Isti onaj papa koji je svojom bulom uzdizao učenost i univerzitete na vrhuncu srednjeg veka formirao je pored biskupske i papsku inkviziciju. Pored biskupske inkvizicije, od 1230. formirana je i papska inkvizicija koju je blagoslovio  papa Grgur IX ( Gregorius IX, latin. – Ugolino di Conti, ital. 1227-1241. ) Sa jedne strane radio je  na prosvećivanju društva, a sa druge strane radio je  na tome da se guši svaka slobodna misao koji nije u skladu sa zvaničnim stavom Crkve.

Konačni blagoslov inkviziciji kao instituciji koja se brine za spas duše dao je papa Inoćentije V ( Innocentius V, lat. – Sinibaldo Fieschi, ital. 1243-1254.) u svojoj buli Ad extirpanda, 1252. U toj buli on dozvoljava stravične metode mučenja za prikupljanje dokaza od jeretika. Time je inkvizicija dobila svoju konačnu sliku. Svrha mučenja i spaljivanja na lomači bila je da se iz čoveka istera demon i da se na taj način izbavi besmrtna duša. Plameni oganj i vatra su pročišćavali ljudsku dušu.  Iskorenjivanje jeresi je bila dužnost prema Bogu. A inkvizitor je bio taj koji je odlučivao o životu i smrti. Već su tada odredili kakav treba da bude dobar inkvizitor. „ Ut puniatur sic temeritas perversorum quod innocentiae puritas non laedatur.“, lat. – ne sme da kazni zle tako što povređuje nevine. Kao pomoć u formiranju dobrog inkvizitora napisan je priručnik (1270.) Summa de Officio Inquistionis, lat. koji govori o vešticama i vračevima. To znači da mora da bude precizan. Da jasno ume da utvrdi ko je pod uticajem demona, a ko nevin. Ali, to je tragikomično jer je čitav taj proces bio posledica ludila.Bilo je besmisleno u ludilu tražiti pravičnost i doslednost.  Retko se dešavalo da neko bude proglašen nevin ako je već doveden pred sud inkvizicije. Javlja se jedno pomalo groteskno pitanje. Da li su sva ta mučenja ljudi i ubijanja bili možda na neki način prinošenje ljudske žrtve Bogu kao u paganska vremena? Da li je to bio zaista bog ljubavi i milosrđa u čije ime su rađena takva zlodela verovatno su se pitali neki ljudi. Ili je Petronije iz Fulgencije ( Petronius, lat. 27-66 n.e. ) bio u pravu kada je napisao „ strah je stvorio bogove“? Ili je na taj način vladajuća klasa svoje istine i sebe želela da prikaže večnom, nepogrešivom i istinitom?

Formiranje inkvizicije u nekim zemljama je bila posledica političke igra. Na primer u Engleskoj i Španiji.

Kralj Henri IV ( Henry IV, engl. 1399- 1413) je silom preuzeo engleski presto. Da bi osigurao vlast i krunu na glavi bila mu je potrebna podrška najbitnije institucije- Crkve. Kompromis je bio postignut. Crkvi je stalo da uništi pokrete koji su kritikovali Crkvu. Kralj je imao vojnu silu, a Crkva je imala duhovni autoritet. Kralj Henri IV je doneo zakon „ O spaljivanju jeretika“- De heretico comburendo, lat. Ovaj zakon je pripisivao smrtnu kaznu svakom ko je podržavao ili propovedao jeres.

Pored biskupske i papske formirane su krajem srednjeg veka i španska i portuglaska inkvizicija.

Španski kralj Fernando ( Ferdinand II, 1474-1504 ) je „ucenio papu Siksta IV (Xystus, lat. – Francesco della Rovere, ital. 1471-1484 ) da će odbiti da pruži pomoć Rimu protiv Turaka ukoliko papa ne dozvoli formiranje španske inkvizicije.“ Dakle, u pitanju je politički sporazum koji je ostvaren 1478. Na mesto prvog, velikog šanskog inkvizitora postavljen je čuveni i zloglasni Tomas de Torkvemada ( Tomas de Torquemada, špan. 1420-1498 ).

            Na kraju, javlja se jedno pitanje. Zašto je i na koji način došlo da jedna organizacija koja je bila progonjena i nazivana sektom postane ta koja progoni i ubija? Šta se to promenilo? Kakav je bio odnos prema religiji na dalekom istoku i u Evropi u isto vreme, u srednjem veku? Zašto u antici nije bilo takvih surovih progona i zašto nije postojao tako jak monopol nad religijom?

U srednjovekovnoj Evropi religija je korišćena za kontrolu mase. U Kini religija je bila filozofija. U srednjovekovnoj Evropi religija sputava. Njen cilj nije širenje znanja. U Kini, religija kao filozofska misao služi za uzdizanje duha. U antici ljudska duša nije bila opterećena grehom niti je čovek tražio iskupljene od greha. Bogovi su imali ljudske karakteristike i obličje i bili su prijatelji ljudi. Srednjovekovni Bog je bio feudalni gospodar. Dalek i nepristupačan. Crkve je bila posrednik između Boga i čoveka.  Ljubav prema istini, milosrđe i saosećajnost pretvoreni su u državnu ideologija. Religija je postala instrument da pojedinci ostvare svoje interese i ambicije koristeći neobrazovanost, strah i neukost mase. Ferro et igni, lat. - Ognjem i mačem.

Berislav Kangrga

Literatura:

Mihael Nurdberg, Dinamični srednji vek, Beograd, Evoluta, 2011. 285. Prevod: Jelena Loma

Žak Legof, Da li je Evropa stvorena u srednjem veku? Beograd, Klio, 2010. 339. Prevod: Vera Pavlovič i Vladan Trijić

Amborđio Donini, Pregled povijesti religija, Zagreb, Naprijed, 1964. 287. Prevod: Darije Puharić

Brenda Ralf Luis, Mračna istorija papa, Beograd, Mladinska knjiga, 2011. 256. Prevod: Vladimir D. Janković

Žak Legof, Čovek srednjeg veka, Beograd, Klio, 2007. 396. Grupa prevodilaca

Fung Ju-Lan, Istorija kineske filozofije, Beograd, Nolit, 1971. 407. Prevod: Branko Vučićević

Džon Bordman, Džasper Grifin, Ozvin Mari, Oksfordska istorija Grčke i helenističkog sveta, Beograd, Klio, 1999. 560. Prevod: Nebojša Porčić

Picture
Slika iz XV veka. Svi u istom paklenom kazanu gde su mučeni posle smrti u paklu: zajedno papa, kraljevi, biskupi, kardinali https://jimmcneill.wordpress.com/2011/01/24/french-medieval-images-on-line-at/
Powered by Create your own unique website with customizable templates.