posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Slatka istorija čokolade

http://www.redorbit.com/news/science/1112728583/maya-climate-change-politics-war-index-110912/
Piramida sa hramom na vrhu, civilizacija Maja

Picture
Centralna Amerika, zelenom bojom je obeležena teritoija Maja civilizacije. Žutom je obeležena teritorija astečkog carstva.... http://www.crystalinks.com/maya.html

Mnogi danas ne znaju kada uživaju u čarobnom i slatkom ukusu čokolade da u stvari uživaju u  čarobnom napitku koji je bio hrana drevnim bogovima. Kao i u prošlosti, čokolada je i danas  pravi magični eliksir. Ovaj članak je posvećen svim čokoholičarima koji bi mogli uz zalogaje svoje omiljene čokolade čitajući ovaj tekst otputuju u daleku prošlost na još neotkriveni kontinent koji će biti nazvan Amerika. Neka vas čari čokolade odvedu na istorijsko putovanje.


Čokolada je za Olmeke, Asteke i Maje, drevne pretkolumbovske civilizacije imala mistična i duhovna dejstva. Koristili su napitak čokolade kao okrepljujuće piće koje je imalo moć da pozitivno utiče na raspoloženje što je i dokazano u budućnosti raznim naučnim istraživanjima. Maje su smatrali da su čokoladu dobili od bogova. Tako je ovaj magični napitak bio namenjen najboljima od najboljih: vladarima, aristokratiji, ratnicima i sveštenicima koji su je degustirali u posebnim trenucima tokom svetih rituala.

Kod tih drevnih civilizacija postojalo je verovanje u boginju čokolade, Ikskakao koja je bila boginja plodnosti. Njena božanska dužnost bila je da iskoreni glad i podari sigurnost svojim vernicima.

Picture
Boginja Ikskakao... http://wigowsky.com/travels/maya/museum/ch9.htm


Istorija čokolade ne bi bila poptuna bez legende koja joj daje poseban ukus. Legenda kaže da je napitak nastao kada je heroj Hun Hunaksu ( Hun Hunahpu, engl. ) obezglavljen u podzemnom svetu Ksibalban ( Xibalbans, engl. ). Njegova glava je okačena o sasušeno drvo koje je nekim čudom počelo da rađa plodove kakaove mahune.

Naziv čokolada dolazi nam u  izmenjenom obliku. Asteci su ovaj čarobni napitak zvali „ ksokoatl“ ( xocoatl, engl. ) i često je napitak korišćen u ritualnim ceremonijama zamenjujući krv kao žrtvu krvožednim bogovima. Kada je došlo do susreta Asteka i Maja, Asteci su pokušali da uzgajaju kakovu mahunu ali bezuspešno.

Mahunama nije odgovarala suva zemlja centralnog Meksika odnosno prostor Tenoćtitlana, prestonice današnjeg Meksika pa su od Maja kupovali kakaovu mahunu koja je postala sredstvo razmene odnosno moneta tokom perioda naturalne privrede. To je dokaz koliko je kakaova mahuna bila vredna, cenjena i da je zaista imala magično dejstvo.


Picture
Majanski bog rata stoji pored stabla kakaove mahune... http://www.smithsonianmag.com/arts-culture/a-brief-history-of-chocolate-21860917/?no-ist

Kada su španski konkistadori sa veoma malim brojem osvojili centralne i južne delove Novog sveta sa sobom su poneli nešto vrednije od zlata- tajnu pravljenja čokoladnog napitka koji je postao delikates za evropsku aristokratiju i dvorove. Udajom španske infante Marije Terezije za francuskog kralja Luja XIII tajna pravljenja čokoladnog napitka obelodanjena je i ovaj magični napitak počeo je svoje putovanje kroz ostatak sveta koji traje i danas.

Picture
Unutrašnjost kokosove mahune... http://www.smithsonianmag.com/arts-culture/a-brief-history-of-chocolate-21860917/?no-ist
Picture
Astečka vrela čokolada... http://www.smithsonianmag.com/arts-culture/a-brief-history-of-chocolate-21860917/?no-ist

Iako u prošlosti susreti različitih civilizacija koji su obeleženi krvavim sukobima imaju i svoju svetlu stranu ako se sagledaju iz pravog ugla. Možda danas ne bi uživali u čokoladi kao napitku ili poslastici u svim mogućim oblicima i stanjima koja je nekada bila samo namenjena bogovima i najboljima od najboljih.

Berislav Kangrga

Izvori:

http://en.mademoiselledemargaux.com/chocolate-factory/the-history-of-chocolate/#gref

http://www.history.com/news/hungry-history/the-sweet-history-of-chocolate

Preporučujem za čitanje:
http://berislavkangrga.weebly.com/o-astecima.html      O Astecima

Powered by Create your own unique website with customizable templates.