posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Vladarka iz senke:Livija Druzila
            (I deo)

http://i.ytimg.com/vi/AZ00EdKDa6w/0.jpg
Šejn Filips u ulozi Livije Druzile i seriji " Ja, Klaudije"

PictureFontana di Trevi, Rim http://www.lovdell.se/wp-content/uploads/2011/09/fontana-di-trevi.jpg
Istorija često nije blagonaklona prema moćnim ženama. Često je istorijski sud pripisivao i ono što nije i ono što jeste urađeno i ono što je izgovoreno i ono što nije. Bila je supruga i majka dvojici ljudi koji su bili vladari u sistemu  u kome su njih dvojica bili „prvi među jednakima“- principatu. Naravno, to je bila priča za plebs- običan svet. Ona je bila žena koja je iz pozadine vukla konce; gospodarica života i smrti, carica i posle smrti boginja. Zbog svoje lukavosti, mudrosti i političke prefriganosti ponela je nadimak „rimska vučica“. Bila je to Livija Druzila.

Nomen est omen- njeno ime je njen znak. „Livija“ je latinsko ime i skraćenica je od pojma „Olivia“ što znači maslina. Maslina je od davnina simbol mira i harmonije. „Lividus“ znači „plavo“, a „liveo“ je pojam koji je označavao zavist. Donosila je mir i zaštitu svojim prijateljima, bila je aristokratske, plave krvi, dok je ona svojom pojavom izazivala zavist kod drugih.

Rođena je 58. godine pre naše ere, a doživela je za ono vreme izuzetno duboku starost. U vreme kada  je prosečni ljudski vek bio između trideset i četrdeset godina, ona je umrla u svojoj 87. godini, krajem septembra 29. nove ere. Bila je ćerka Marka Druza Klaudijana i Alfidije.

Kada je imala petnaest godina udala se za svog rođaka, Tiberija Klaudija Nerona sa kojim je dobila sina, budućeg cara Tiberija (vladao od 14. n.e. do 37.). U početku, sudbina joj nije bila naklonjena. Njen otac i muž učestvovali su u građanskom ratu koji je izbio posle Cezarove smrti kao protivnik Livijinog drugog muža, Oktavijana Avgusta (rođen 63. pre naše ere i umro 14. n.e). Zajedno sa svojom porodicom morali su da pobegnu prvo na Siciliju, zatim u Grčku. Par godina kasnije, pošto je vlast donela odluku o amnestiji, vratili su se u Rim. Tada je i srela neprijatelja svoje porodice, Oktavijana, svog budućeg supruga. Onog dana kada je Oktavijanova supruga Skribonija rodila njihovu ćerku Juliju prestala je da bude njegova supruga. Oktavijan je zatražio i dobio Tiberijevu suprugu Liviju koja je bila trudna. Da li sa Tiberijem ili Oktavijanom ostaće pitanje. Tiberije je predao svoju suprugu Liviju, Oktavijanu „baš kao što bi otac učinio“, zapisao je Dion Kasije.  Prešla je iz jedne kuće u drugu koja će joj doneti slavu. Ubrzo je rodila drugog sina, Nerona Klaudija Druza.

Priča o Liviji je zanimljiva priča o tome kako je jedna žena u senci svog moćnog supruga, Oktavijana Avgusta, dosegla neslućene visine, gde je retko koja ženska noga kročila. To je priča o ženi, koja je pored lepote bila darovana i mudrošću. Ni surovost joj nije bila strana. Živela je u vremenu u kom ljudski život nije mnogo vredeo. Sa Avgustom je provela u braku pola veka. Nisu imali zajedničku decu. Iako je njemu pored ćerke bio potreban muški naslednik koga nije dobio ona je uspela da ga zadrži pored sebe. Međutim, pored svoje sigurnosti, obezbedila je sigurnost i za svoje sinove koje je oženila ženama koje su pripadale Avgustovoj porodici. Starijeg sina je oženila za Avgustovu ćerku, Juliju, a mlađeg sina je oženila za Antoniju, ćerku rođene sestre Julija Cezara. Imala je jasan cilj. Zadržati ono što već ima i ići ka još većoj slavi.

Slava njenog supruga mu je donosila i prolazne avanture. Druge žene bi se bunile. Ona nije. Kratkoročno, njene suparnice su uživale u kratkim trenucima užitaka, a ona je radila na tome da stekne potpuno poverenje svog supruga. I u tome je uspela. Time je dobila ono što je želela. Slavu, moć i uticaj. Njoj nije trebao skupoceni nakit niti skupa garderoba. Time je odavala utisak skromne žene iako je sve to mogla da ima. Nije uživala u stvarima koje mogu da se vide već u onim nevidljivim, a koji su itekako postojali  i koje je dobijala svojim statusom idealne rimske supruge. Kao supruga bila je pokorna dok je kao majka bila drugačija; stroga, nametljiva i često surova. Dobila je ono što je retko koja žena imala. Imala je pravo na svoje prihode tj. finansije. Posle Avgustove smrti, njen lik se nalazi i na metalnom novcu.

Avgust je umro 14. godine naše ere. Njegova smrt je prilično misteriozna. Postoji uverenje da je čak Livija Druzila kriva za njegovu smrt pošto je umro ubrzo pošto je pojeo smokve za koje se veruje da su bile otrovane.


Powered by Create your own unique website with customizable templates.