posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Rivolk opatija                  
( Rievaulx abbey )

http://en.wikipedia.org/wiki/File:North_Yorkshire_UK_location_map.svg
Geografski položaj severnog Jorkšira gde se nalazi Rivolk opatija,



     Razvoj jednog društva kao i odnosi u jednoj zemlji mogu se pratiti dok posmatramo različite građevinske zaostavštine naših predaka. Predivne ruševine Rivolk (Rievaulx,franc. ) opatije prkose nemilosrdnom vremenu. Ova opatija nosi u sebi poruku o vremenu u kom se nalazila srednjovekovna Engleska. Bila je jedna od bisera gotičke arhitekture da bi u jednom momentu ova opatija ostala napuštena. Šta se to dešavalo  u periodu kada je stvoreno ovo građevinsko delo do perioda kada je opatija raspuštena? Na staroegipatskim stubovima ispisanim hijeroglifima napisana je istorija. Međutim na ruševinama Rivolk opatije stoji nevidljiva ali napisana priča o uzburkanom vremenu; od sjaja i raskoši do propadanja i pustošenja.



Picture
Rivolk opatija, Engleska. http://en.wikipedia.org/wiki/File:RievaulxAbbey-wyrdlight-24588.jpg

     Građevinski poduhvat kao ovaj donosio je život u oblastima u kojima se nalaze u srednjem veku. Posao je bio siguran u narednim decenijama. Ljudi su dolazili tragajući za poslom, novim životom u želji da iskoriste mogućnosti koje pruža nova sredina. To je bio graditeljski poduhvat Boga i čoveka. Jedna takva opatija nije imala samo jednu namenu; da bude dom monasima. Opatija je bila oaza mudrosti, inteligencije, učenosti i mesto gde je svetost odvojena zidinama od običnog života.

Rivolk opatija je osnovana u XII veku, 1132. To je bila prva cistercitska opatija osnovana na severu Engleske. ( Cisterciti / Ordo Cisterciensis, lat. / - rimokatolički red )

Postojao je još jedan cilj koji je trebalo da ispuni opatija. Njen geografski položaj je bio takav da bi privlačenjem ljudi bila omogućena kolonizacija severne Engleske i južnog dela Škotske. Kada je opatija osnovana na engleskom i škotskom prestolu sedeli su kralj Henri I ( vladao 1100- 1135.) i kralj David I ( vladao 1124- 1153 ). Prva supruga kralja Henrija I od Engleske bila je Davidova starija sestra, Matilda. Sa njom je Henri I imao jedinog legitimnog sina i prestolonaslednika koji je umro vrlo mlad. Njegova smrt je kasnija donela Engleskoj surovi građanski rat ( trajao do 1154. ) u kome su se borili članovi iste porodice za engleski presto i prevlast. Posle smrti kralja Henrija I pravo na engleski presto polagali su njegova najstarija ćerka, carica Matilda ( Empress Maud ) i njen rođak, Stefan od Bloa ( Stephen of Blois, engl. koji je bio oženjen rođakom, sestričinom škotskog kralja, princezom Meri ).

U ovoj komplikovanoj priči u kome su škotske princeze bile supruge engleskih vladara u vremenu kada su dva ogranka iste porodice polagali pravo na presto, uticaj Škotske na zbivanja u ratu takođe je bio veoma bitan. Rejvolks opatija je trebala da kolonizacijom delova Engleske i Škotske na neki način učvrsti tu vezu između dve zemlje koje su imale burnu i zanimljivu prošlost.

 

 

Picture
http://en.wikipedia.org/wiki/Rievaulx#/media/File:RievaulxAbbey.jpg


Sveti Bernard od Klervoa (Bernardus Claraevallensis, lat. Bernard of Clairvaux, engl. 1090-1153. ) je bio inicijator gradnje ove istorijski veoma važne zaostavštine.

Vojskovođa, koji je bio u službu kralja Viljema I,  Volter Espek ( Walter Espec, engl. umro 1153. ) dao je svoj posed u dolini Raj ( Rye ) za izgradnu Rivolk opatije. Kasnije je i sam postao opat u toj opatiji u kojoj je i preminuo.

Sudbina Rivolk opatije mogla bi da se opiše i hronološki. Kao da je sudbina opatije bila povezana sa sudbinom i stanjem društva u Engleskoj.

Od XII do XIII veka trajao je uspon opatije. Od sredine XIV do XV veka počinje njen pad pojavom kuge koja je pokosila veliki  broj ljudi koji su tamo živeli. Kraj tridesetih godina XVI veka je bio konačan kraj za Rivolk opatiju. Tada je raspuštena.

Sigurno se pitate zbog čega je raspuštena. Odgovor je u vladaru koji je tada vladao Engleskom kao i u vremenu koje je on obeležio. Kralj Henri VIII ( vladao od 1509- 1547. ) je imao zanimljivu vladavinu punu prekretnica. Upravo za njega je vezana sudbina Rivolk opatije. To je upravo onaj kralj koji je imao šest žena od kojih su dve odvedene pred dželata. Na početku vladavine nazivan je Fidei defensor, lat. – Defender of the Fith, engl. „ braniteljem vere“. Međutim, od rimokatoličkog branitelja vere on je postao najgori otpadnik. Za sve je bila „kriva“ jedna žena, Ana Bolen (Anne Boleyn 1501-1536 ). Kralj se zaljubio u nju. Bio je već u braku sa Katarinom Aragonskom ( Catherine of Aragon, engl. 1485- 1536 ). Kraljica Katarina je bila njegova zakonita supruga. Imala je moćnog zaštitnika. To je bio njen sestrić, španski kralj i svetorimski car, Karlo V ( 1500-1558). Henri VIII je pokušavao da dobije podršku od pape da se njegov brak sa Katarinom poništi da bi on mogao da oženi svoju ljubavnicu, Anu. Papa je možda to i mogao da uradi ali plašio se moćnog svetorimskog cara i španskog kralja, sestrića kraljice Katarine koji je bio spreman da odbrani čast svoje tetke tako što je bio u mogućnosti da zbaci papu sa papskog prestola. Španske kolonije u centralnoj i južnoj Americi su punile papsku blagajnu zlatom. Pošto Henri VIII nije dobio saglasnost pape i Crkve odlučio je da uzdrma temelje svoje države i Crkve. Odlučio je da izdvoji Englesku od papske suprematije i da on kao vladar osnuje svoju crkvu nad kojom će on stajati kao poglavar i da iznad njega samo bude Bog kome će odgovarati. Henri VIII je objavio Act of Supremacy, engl. Akt o suprematiji ( 1534.) gde on sebe proglašava poglavarom Crkve u Engleskoj. Naredio je raspuštanje opatija, manastira, katedrala kao i fratrija u sklopu nove reforme i organizacije nove crkve.

     Sudbina Rivolk opatije je bila slična. 1538. je doneta odluka i o njenom raspuštanju. Ruševine ove opatije su ostali nemi svedoci u vrtlogu vremena u kom je upala Engleska. Ljubav prema jednoj ženi koja je kasnije odvedena pred dželata promenila je englesko društvo i uvelo u novo doba. Od raskoši i sjaja do blede senke i ruševine.

Berislav Kangrga

Izvori:

https://www.google.rs/webhp?sourceid=chrome-instant&ion=1&espv=2&ie=UTF-8#q=rievaulx+abbey+history&revid=1954033209

funkystock.photoshelter.com/gallery/Rievaulx-Abbey-Rievaulx-Pictures-Photos-Images-Fotos/G0000M2C3tqU6.LA/C00005YbqNV3bUfY

http://cistercians.shef.ac.uk/rievaulx/history/


Powered by Create your own unique website with customizable templates.