posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Edgar Miroljubivi i kraljica Elfrida




commons.wikimedia.org:
spomen-obeležje 
gde je krunisan kralj Edgar

PictureRuševina manastira u severnom Jorkširu,Engleska: http://photorator.com/photo/10641/ruins-of-whitby-abbey-monastery-north-yorkshire-england-
Neko može da pomisli da politika sklapanja kraljevskih brakova nije bila zanimljiva tema tokom Anglosaksonskog perioda. Ipak, sve kraljice su bile figure iz senke. Kako bilo, ukoliko počnete da istražujete, anglosaksonski brak je mnogo više skandalozniji i više liči na „Igre prestola“. Kralj Edgar Miroljubivi i kraljica Elfrida ( ili Elftirta ) su velika ljubavna priča koja zaslužuje da bude naširoko poznata. Ili bar zbog svoje zanimljivosti koja je puna skandala i tračeva. Ali se ide ka tome da pokaže da su ljudi koji su se ponašali loše i snažne žene krojili događaje koji su opstali tokom dugog perioda.

Kralj Edgar je bio oženjen najmanje dva puta pre Elfride ( u zavisnosti od izvora ). Kada se zasitio svoje supruge nameravao je da je udalji u manastir, ostavljajući ga slobodnim da se ponovo oženi. Njegova prva supruga Etelefleda Časna je bila anglosaksonka plemkinja koja je ostavljena da bi on mogao da se oženi politički uticajnom Vulftritom koja je bila kraljevskog porekla i posvećena kao žena. Imali su dvoje dece- oboje su postali svetitelji- Edvard Mučenik i sveta Edita od Viltona.

Elfrida je bila prelepa i mudra ćerka plemića nižeg ranga. Edgar je poslao svog najboljeg prijatelja, Etelvolda da izvidi da je li zaista lepa kao što pričaju. Etelvold, zadivljen njenom lepotom odgovorio je kralju- ne, nije lepa- i oženi je. Ona je navodno igrala šah sa svojim ocem i pobedila ga kada su se prvi put sreli. Naučila je da igra šah od Vikinga.

Kada je kralj saznao za smicalicu svog prijatelja odlučio je da poseti ženu lično. Etelvold je nagovarao svoju ženu da se načini ružnom ali je upravo uradila suprotno. Za kralja je to bila ljubav na prvi pogled. Možda su već tad započeli aferu tamo ali su izvori o tome nejasni.

Etelvold je navodno preminuo u nesreći prilikom lova. Izvori nastali posle osvajanja ( 1066. ) tvrde da je nesreću namestio Edgar ( ili možda Elfrida koja je na kraju bila i ambiciozna? ). Mesto ubistva je navodno obeleženo  u šumi Harevud u Hempširu. Posle Etelvoldove smrti, Vulftrita je nevoljno udaljena u manastir i postala je monahinja, ostavljajući Elfridu i Edgara slobodne da se venčaju. Kako bilo, nije to bila mirna plovidba u moru događaja pošto je nadbiskup Kenterberija, Danstan upao u njihovu spavaću sobu optužujući par za preljubu. Kralj i njegova kraljica pregrmeli su oluju.

Edgar je bio toliko opčinjen svojom ženom da ju je krunisao kao kraljicu Engleske. Nijedna od njegove dve žene nisu uživale u statusu kraljice. Na njegovom drugom krunisanju 973. Edgar je Elfridu krunisao. Sam čin krunisanja je vodio Danstan, koji je postao osnova krunidbene ceremonije u sadašnjosti. Ubrzo, posle toga u Česteru drugih šest kraljeva Britanije, uključujući kraljeve Škotske i kraljeve Stratklajda su odavali počast Edgaru i njegovoj kraljici. Postoji veliki naglasak na Elfridinu ulogu kao zaštitnika religije. Služila je kao važna funkcija u pravnom sistemu, služeći kao advokat u najmanje sedam slučajeva.

Kada je Edgar preminuo 973. ostavio je za sobom dva sina. Edvarda sa Vulftritom i Etelreda sa Elfridom. Rečeno je da je Elfrida ugovorila Edvardovo ubistvo. Posećujući Elfridu u Korf zamku, njene sluge su ga okružile i ubile. To je otvorilo njen put ka regenstvu u ime njenog sina Etelreda Nespremnog. Prihvatila je ulogu sve do njegovih određenih godina do 984. kada se udaljila ( navodno udaljila ? ) i preuzela brigu o sledećoj generaciji. Njen unuk Etelstan Eteling pominje je u svom testamentu kao ženu koja ga je odgajala. „Eteling“ je u anglosaksonskom terminu neko ko bi mogao biti naslednik ukoliko nema jasnog naslednika i ukoliko ima više pretendenata na presto.

 Napisala: Mišel Stajls. 
Preveo: Berislav Kangrga

Preuzeto i prevedeno sa: http://unusualhistoricals.blogspot.com/2014/02/tales-of-love-king-edgar-peaceable-and.html


Powered by Create your own unique website with customizable templates.