posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Priča o ljubavi

http://study.com/academy/lesson/courtly-love-in-the-middle-ages-definition-characteristics-rules.html
Tristan i Izolda

Picture
Edmund Bler Lejton (Edmund Blair Lenghton )- viktorijanski pogled na dvorsku ljubav, 1900. https://sr.wikipedia.org/sr/%D0%94%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%99%D1%83%D0%B1%D0%B0%D0%B2#/media/File:Leighton-God_Speed!.jpg

Priča o ljubavi fascinara nas kroz sve vreme našeg postojanja. Kroz  vekove ona je ostajala ista. Menjale su se samo nijanse: surova, gruba, nežna, strasna. Za neke, ljubav je bila vodilja, a za neke put u uništenje. Neuzvraćena ili dobijena, ljubav je bila inspiracija umetnicima kroz različite epohe. Ljubav je univerzalni simbol; jezik izražen kroz osećaje.

Međutim, istoričarima i zaljubljenicima u srednji vek koji doživljavamo kao “ mračnu” i         “ surovu” epohu zaokuplja misao o “fin’ ammor” , oksitan.- o “ finoj ljubavi” koju je Gaston Pariz nazvao: dvorska ( kurtoazna, court. engl- dvor ) ljubav.


Picture
http://www.aliexpress.com/item/Pre-Raphaelite-Edmund-Blair-Leighton-The-Dedication-1908-Oil-Painting-Reproduction-Canvas-Print-Home-Goods-Wall/32302275242.html

Dvorovi južne Francuske  postali su centar rađanja ideje o lepoj, dvorskoj ljubavi. U dodiru sa muslimanskim svetom koji je itekako bio prisutan u današnjoj Španiji koja je dodirivala granice južne Francuske rodila se ideja o ljubavi. Između krute islamske religije i hrišćanskog srednjovekovnog puritanizma javila se ideja o platonskoj ljubavi; o ljubavi koja je trebala da učini srednjovekovni svet lepšim mestom za život. Ako to nije moguće ostvariti u stvarnosti onda makar kroz san, ideale i poeziju.  U svetu koji je žudio za nežnošću i  u kom je cena ljudskog života bila minimalizovana ljubav je trebala da odigra ulogu pročišćenja.

Ali, kako se nije smatralo ugodnim i pristojnim otvoreno pokazivati emocije u vremenu o kom pišemo ljubav je svoje forme poprimila kroz književnost kojom su uglavnom obožavane gospe, a ljubav uzdizana do nebeskih visina. Jer, šta je ljubav? Odgovor je možda napisao Per Kardenal u XIII veku kada je zapisao:

                                                                                                    " jer ljubav nije greh
                                                                                                       već vrlina što čini
                                                                                          loše dobrim, a dobro još boljim. “

Picture
https://www.pinterest.com/pin/7107311888510278/

Ali, “ stvarnost je uvek bila gora i sirovija nego što ju je video prefinjeni literarni ljubavni ideal. “ zapisao je odličan poznavalac srednjeg veka, Žak Legof. Moglo bi se reći da je dvorska ljubav nastala kao reakcija na puritanizam koji je zagovarala crkva. Čežnja za lepšim životom i za lepim osećanjima kroz uvijenu formu postala je inspiracija svima koji su znali da pišu pesme,  koji su bili poznati kao “ trobar” ili trubadur. Čitav taj žanr koji opevava dvorsku, finu ljubav dobio je jedinstven naziv- trubadurska poezija.


Predmet obožavanja nije slobodna već udata gospa. Žena koja je u muškom svetu zauzimala drugo mesto u trubadurskoj poeziji postala je centar poetskog sveta. Kroz obožavanje gospe prepliću se erotsko i romantično, duhovno i fizičko obožavanje; religiozno i svetovno. Kao da je preslikana slika hijerarhijske podele društva.

U feudalnom društvu zakletva je bila vrlo važna; kao poslednji čin u sklapanju feudalnih odnosa. U ovom slučaju muškarac je taj koji polaže zakletvu pred gospom i on tako postaje gospin vazal, a gospa postaje muškarčev senior. Ta ljubav prema dami je nedostižna. Krajni cilj nije seksualno zadovoljstvo, jer: “ ljubav je kao želja koja nikada u potpunosti ne treba da bude ostvarena.” zapisao je Ibn Saud, poznat u Evropi kao Avicena (أبو علي الحسين بن عبد الله بن الحسن بن علي بن سينا, arap. 980- 1037. veliki mislilac islamske zlatne epohe ).

Picture
http://www.ox.ac.uk/news/arts-blog/love-lessons-medieval-literature

Da bi sačuvali poštenje i čast svojih gospa od radoznalih muških umova umesto gospinog imena koristio se termin “ midons”- gospodar, jer gospa je bila gospodar muškarcu, svom senioru , ideal i predmet obožavanja. Andreas Kapelan (Andreas Capellanus )  zapisao je: “kada se objavi- ljubav ne traje. “
Svako je mogao da piše pesme. Od pripadnika aristokratije do najsiromašnijih slojeva. Svako je bio slobodan da izvan braka nađe ljubav.

Na kraju, da bi rešili misteriju fine ljubavi u surovom svetu srednjeg veka citiraćemo reči belgijskog sveštenika Fila Bosmansa ( Phil Bosmans ): “ Cvetu treba sunce da postane cvet, a čoveku ljubav da bi postao čovek.” Možda je upravo to odgovor na pitanje kako i zbog čega se razvila trubadurska poezija- da bi “ čovek” bio istrgnut iz stiska grubog vremena u kom je živeo i postao ono što jeste- čovek. Amor omnia vincit, lat. - ljubav pobeđuje sve.

Berislav Kangrga

Izvori:
Mihael Nurdberg, Dinamični srednji vek, Beograd, Evoluta, 2011. 285 str. Prevod: Jelena Loma

Žak Legof, Dai  je Evropa stvorena u srednjem veku? Beograd, Klio, 2010. 331.

Preporuka za čitanje:

http://berislavkangrga.weebly.com/knjiga-o-gradu-382ena.html   Knjiga o gradu žena

http://berislavkangrga.weebly.com/381ena-u-srednjem-veku.html   Žena u srednjem veku


Powered by Create your own unique website with customizable templates.