posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Vladarka iz senke: Livija Druzila ( II deo )

http://www.zeit.de/zeit-geschichte/2014/02/livia-drusilla-kaiser-augustus
Statua Livije Druzile u mermeru, Nacionalni muzej, Madrid.

Picture
Porodično stablo Julijevsko-Klaudijevske dinastije, http://www.paradoxplace.com/Perspectives/Chronologies/Genealogies/Julio%20Claudian/JulCl%20Dynasty.htm
Livijini odnosi sa porodicom su komplikovani. Gde je granica gde se završava ljubav, a počinje interes? Da li je svojim dinastičkim planovima namenjenim njenim sinovima želela da obezbedi sebe ili njih? Posebno je interesantan njen odnos sa starijem sinom Tiberijem. Njihova porodična priča je prepuna intriga, spletaka, borbi za moć i vlast u kome je ona bila veliki borac i pobednik.

Prepreka njenom usponu odnosno usponu njenih sinova predstavljali su Avgustovi članovi porodice. Neke je udala za svoje sinove, druge je, veruje se uklonila likvidacijom. Ne postoji jasan dokaz da je ubijala ili naručivala ubistva. Ali, jedno je zanimljivo, ljudi koji su joj bili prepreka misteriozno bi „nestajali“. Da li je sama to radili ili je imala pomagača koji bi zauzvrat dobio njenu večnu zahvalnost i zaštitu ostaje pitanje.

Posle smrti Avgusta, ona je primljena u rod Julijevaca i dobila je pravo da je nazivaju Avgusta. Livija Druzila je postala Julija Avgusta. Bila je dominantna udovica. Iako u poznim godinama bila je i dalje energična. Imala je uticaj ne samo na sina već i na politiku pa čak i na sam senat. Senatori su se prema njoj ophodili sa laskanjem. Na kraju, svi su oni dobili uticaj i vlast zahvaljujući Avgustu. Ona ih je sve manje-više sve znala. Laskajući joj čuvali su svoje položaje, a ona je dobijala uveravanje da neće pasti u drugi plan. Senat joj je nudio titule „Roditeljke“ i „majke otadžbine“ ali je njen sin to odbio jer je smatrao da jednoj ženi, bez obzira koja to bila ne sme da dobija takve titule. Da li se tu radilo i prikrivenoj netrpeljivosti koja vuče korene iz ranijih dana pa se sada Tiberije, kao novi vladar sveti svojoj majci za sve ono što je radila protiv njegove volje i za sve ono što je on morao da uradi,nevoljno? Počevši od razvoda sa prvom suprugom Vipsanijom Agripinom koju je voleo da bi se oženio radi viših interesa, Avgustovom ćerkom Julijom koja ga je ponizila kada je otkriveno da ima ljubavnika? Ili je strahovao od svoje majke za koju je znao koliko je uticajna i moćna. Ili je u pitanju sujeta. Da li ona mora da nosi sve pohvale i titule, da majka bude važnija od sina?

Između majke i sina vladala je pritajena netrpeljivost koja se graničila možda sa mržnjom, a verovatno i strahom. Livija Avgusta je često znala da prebaci svom sinu Tiberiju da je ona zaslužna što je dobio presto i često mu čitala pisma u kojima Avgust piše loše o njenom sinu.

Onog trenutka kada su negativna osećanja preovladala, Tiberije se sklonio od majke i otišao da živi sam na ostrvu Kapri. Ona je ostala u Rimu i uživala kao prava gospodarica prestonice.

O tome koliki je uticaj imala u javnom životu govore i dva slučaja.

Njeni prijatelji su koristili njeno prijateljstvo da bi bili iznad zakona. U početku su se Avgusta i Tiberije prećutno nadmetali i sukobljavali preko drugih. To je slučaj sa Apulejom Varinom koja je bila unuka Avgustove sestre. Optužena je za uvredu veličanstva, da je između ostalog pričala loše o samoj Avgusti. Tiberije je na to prešao ćutanjem. Latinska poslovica kaže: Qui tacet consentire videtur- Ko ćuti-taj se slaže. Da li je svojim ćutanjem odobravao ono što je rekla ova žena? Da li je rekla ono što on misli, a neće da kaže? Da li se na taj način svetio majci, Avgusti?

Avgusta je imala uticaj i na Senat. U slučaju kada su optuženi Pison i njegova supruga Plancina koja je bila Avgustina prijateljica, a koja je, imala saučesništvo u smrti Avgustinog unuka Germanika. Plancina se spasila zahvaljujući Avgustinom prijateljstvu i time je pokazala da nisu svi jednaki pred zakonom i direktno time ugrožavala Tiberijevu vlast.

            Sve do poslednjeg trenutka ona je uživala u svojoj slavi i moći .Bila je sposobna da se kao supruga prilagodi karakteru svog muža i da se kao majka nametne svom sinu, Tiberiju. Oštroumna, energična, nametljiva i surova bile su njene crte njene ličnosti. Tiberije nije došao na njenu sahranu. Posmrtni govor o Avgusti je održao njen praunuk, budući car Kaligula. Kao poslednji čin u drami između majke i sina, Tiberije je odbio preporuku da se njegova majka deifikuje tj. proglasi za boginju. To je bila njegova osveta rekavši da ona to ne bi sigurno želea. Ona, koja je život posvetila pozicijama, počastima, titulama, moći i uticaju. Ali, krajnji čin se odigrao deceniju kasnije posle Tiberijeve smrti. Novi car, Avgustin unuk, Klaudije je doneo odluku da se Julija Avgusta- Livija Druzila proglasi za boginju. Ipak, njena volja je i u smrti bila sprovedena.

Berislav Kangrga

Powered by Create your own unique website with customizable templates.