posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

U potrazi za istinom
- SHOLASTIKA-

https://en.wikipedia.org/wiki/Scholasticism
Sholastičari- školovani ljudi, prikaz iz XIV veka.

I- Uvod,          II- Sudbina antičke misli,          III- Šta je sholastika?,          IV- Verujem da bih spoznao,          V-Okamov nož,          VI- Zaključak


I- Uvod


     Sholastika kao vrsta mišljenja u, imamo običaj da kažemo, „mračnom“ srednjem veku bila je svetlost u tom mraku. Iako se ne slažem da je srednji vek bio „mračan“, ali, traganje za istinom potpuno drugačijim metodama svakako je već jedan revolucionaran čin. Fransoa Šatobrijan (Francois-Rene de Chateaubriand, franc. 1768-1848, francuski književnik ) je jednom rekao: „ Što je nebo tamnije zvezde jače sijaju“. Borba za istinu, borba protiv iskrivljenog pogleda na svet, zloupotrebe religije da bi drugi bili potčinjeni, upravo su to zvezde koje su zasijale kroz sholastiku na  tamnom nebu.

Picture
Atinska škola filozofije http://northierthanthou.com/2012/12/15/the-devil-is-in-the-deductions-spiritual-warfare-and-apologetics-viewed-from-the-dark-side/renaissance-the-school-of-athens-classic-art-paitings-raphael-painter-rafael-philosophers-hd-wallpapers/

II- Sudbina antičke misli

     Kada je hrišćanstvo postalo zvanična i jedina religija antička misao postala je pogrešna i opasna. Ona je deformisana, atomizirana, odbačena i ponižena. Da li je istina da su ljudi u ranijim epohama  živeli pogrešno? Ili svaka epoha rađa umove koji svojim učenjem i  razmišljanjem mogu da vode svet i da ga deo po deo menjaju? Umesto u  znanje svet je krenuo u nazadak i istina je mogla da bude samo jedna. Takav oblik razmišljanja doveo je do nedostatka kritičke moći. Svaka kritika i novo pitanje gledani su pogledom straha i nerazumevanja.

Još je antički Platon rekao: „ da je neznanje kada neko iako mu se nešto čini lepim i dobrim to ne voli već mrzi, dok sve ono što mu se čini zlim to i prihvata“.

Za svaki događaj koji se nije mogao objasniti, a i onaj koji je bio jasan pružano je objašnjenje koje je bilo povezano sa svetim Pismom i zbog čega su donošeni pogrešni sudovi. Nije samo stvar u pogrešnim sudovima već je cena bila i ljudski život zbog drugačijeg mišljenja.
Antički pisci koji su svojim mudrim mislima, svojim spisima oplemenili i podučavali tadašnji svet postali su zabranjeni. Filozofi treba da idu sequela Christi, lat. – Hristovim stopama, a filozofija je trebala da postane ancilla theologiae, lat. – sluškinja teologije.

Ali, istina kao i ljudski napredak kroz vekove je kao točak koji se stalno pokreće ka napred i gazi sve prepreke. Ljude milenijumima muče ista ili slična pitanja; razmišljanja o Bogu, životu posle života, o istini i o onome šta nije istina dovelo je do toga da je napukla slika sveta i društva  koju su naslikali oni koji su držali monopol moći i bilo je pitanje vremena kada će taj odraz sveta konačno da pukne u sitne delove.

Picture
Mikelanđelo: Stvaranje Adama. Da li je Bog tvorac čovekov ili je čovek stvorio Boga? https://en.wikipedia.org/wiki/The_Creation_of_Adam

Zašto Bog dopušta zlo? Da li Bog postoji bez ljudi ako se on upoznaju preko ljudi? Ukoliko je svet večan onda Bog ne stvara ex nihilio, lat.- iz ničega? Da li se postojanje Boga može dokazati i putem logijke?- a ne samo ponavljanjem od usta do usta da On postoji. Ali, ako nešto ne vidimo da li to (ne ) znači da ono (ne)postoji?
Želja za odgovorima, spora ali postepena promena društva koje se kretalo ka napretku tražila je odgovore na ova pitanja.


III- Šta je sholastika?

Iz srednjovekovne filozofije koja ja bila potpuno podređena religiji rodilla se sholastika- kao spoj antičke misli i osnova hrišćanske vere. Sholastičari su, kako bi lakše mogli shvatiti značenje pojma bili „‚školovani ljudi“- inteligencija koja je želela da i na polju razuma pobede protivnika Boga i Crkve. Njihov cilj je bio da strogom upotrebom logike, dokazima približe stajališta Crkve, božansku promisao i postojanje običnom čoveku koji je počeo da se pita i da postavlja pitanja.

Sholastika je predstavljena kao intelektualno oslobođenje od snažnih okova u vidu crkvene dogme koja često nije donosila ispravne sudove i stavove. Znanje je postalo simbol oslobođenja.
Sa pojavom sholastike ponovo su „ otkriveni“ antički filozofi, mudraci i pisci preko arabljanskih osvajača. Ali, ovaj put, jedan antički Aristotel koji je nosio u svoje vreme togu biće odeven hrišćanskim haljinama. Misli antičkih mudraca su preoblikovani da bi mogli da se sjedine sa novim hrišćanskim učenjem. Sokratovoj rečenici „ Nosce te ipsum“, lat. – upoznaj sebe samog, dodali su „ upoznaj sebe samog, hrišćanine“ .

Koristili su Aristotelovo objašnjenje da bi opravdali svoju želju za znanjem i istraživanjem: „ Prvi ključ mudrosti je postavljanje pitanja jer onaj ko sumnja naveden je da traži, a ko traži dolazi do istine.“ Cilj je podrazumevao veru, da se putem vere dođe do činjenica i istine.

Ta potraga za činjenicama je otvorila potpuno novi način u sagledavanju sveta. Logikom su pokušali da objasne suštinu stvari. Oni su kroz ispitivanje, posmatranje, razmišljanje i traganjem dali potpuno novi način u  metodici istraživanja što je dovelo do pojave nauke koja dolazi do činjenica i informacija na potpuno drugačiji način.


Picture
Stubovi gločesterske katedrale, https://en.wikipedia.org/wiki/Architecture_of_the_medieval_cathedrals_of_England#/media/File:South_cloister_of_Gloucester_Cathedral.jpg

IV- Verujem da bih spoznao

Ocem sholastike smatra se sveti Anselm Kenterberijski (Anselm of Canterbury, 1033- 1109, italijanski srednjovekovni filozof, teolog i nadbiskup od Kenterberija ) koji je želeo da racionalnim putem da dokaze o postojanju boga. Njegov princip bio je “ Credo ut intellegiam”, lat. – Verujem da bih spoznao. Kao što sam napisao, verovanje  u crkvenu dogmu je bio jedini ispravni način da bi mogli da nastavite dalje istraživanje i da odgovori budu u skladu sa crkvenim mišljenjem. Ali takav oblik razmišljanja u koji su uključene nove metode su doprineli da se svet kasnije mnogo bolje razume i shvati.  Osim što je sholastika pokrenula intelektualne rasprave iznedrila je i velikane filozofske misli pored svetog Anselma, Tomu Akvinskog i Viljema Okama.

To vreme je obeleženo sporom između dva pravca: realizma i nominalizma. Spor oko univerzalija, odnosno da li opšti pojmovi postoje i kakav je njihov odnos prema pojedinačnim stvarima.
Pristalice nominalista smatrali su da je pojam samo ime – nomen, lat. I pojam obuhvata beskonačan broj stvari.
Za razliku od nominalista, realisti su smatrali da pojam postoji večno u božijoj misli i da su pojedinačne stvari manifestacija ideje.

Toma Akvinski ( Thomas Aquinas, engl. 1225- 1274, italijanski dominikanac, filozof i teolog ) je pokušao da racionalnim putem dokaže postojanje Boga na nekolino primera. Jedan od tih primera je njegov peti dokaz o postojanju Boga: “neorganski predmet imaju delatnost usmerenu ka nekom cilju, pošto ti predmetni nisu razumni, te njihova težnja ka cilju potiče od nekog ko je razuman.”


V- Okamov nož

Viljem Okam ( Gullielmus Occamus, lat. 1287- 1347, engleski teolog i filozof ) koji je bio pristalica nominalista je odbacivao ideju da se metafizicko i natčulno može biti predmet razumnog saznanja već samo vere. On je razvio princip koji je ostao upamćen kao Okamov nož- kojim se odstranjuju suvišne hipoteze, odnosno da što jednostavnije treba objasniti neke pojave. Viljem Okam je umro u progonstvu. Ušao je u sukob sa papstvom zbog stanovništa da su Hristos i njegovi učenici bili bez ikakve imovine pa bi Crkva trebala da sledi taj primer.


VI- Zaključak
Na kraju, potraga u jednom pravcu u ovom slučaju je ukazala na sasvim novi put. Ovakvim metodama i načinima uspostravljen je put ka stvaranju moderne nauke.
“ Veri je samo sveto istinito, a filozofiji je samo istinito sveto.”- Ludvig Fojerbah ( Ludwig Feuerbach, 1804- 1872 ).

Berislav Kangrga


Izvori i literatura:


Mihael Nurdberg, Dinamični srednji vek, Beograd, Evoluta, 2011. 285

Žak Legof, Da li je Evropa stvorena u srednjem veku?, Beograd, Klio, 2010. 331

Platon, Zakoni, Beograd, Dereta, 2004. 357

Johan Hojzinga, Jesen srednjeg veka, Beograd

Žak Legof, Srednjovekovna civilizacija zapadne Evrope, Beograd

Preporučujem za čitanje:

http://berislavkangrga.weebly.com/velikan-srednjeg-veka-rod382er-bejkon.html



Powered by Create your own unique website with customizable templates.