posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći

Picture

Mnogi koji prođu pored kaštela Krivaja često mogu da vide siluetu: oronulu, ostarelu i istrošenu. Ne, ipak nisu to duhovi koji šetaju noću starim zdanjem. To je samo odraz kaštela i naselja Krivaje koji su sudbinski povezani. Sudbina kaštela je oduvek bila povezana sa naseljem. Njegov izgled danas slika je naselja koje polako nestaje.  Kaštel u Krivaji nema samo istorijsko- umetničku vrednost. Ova građevina svedok je moći, politike, ljubavi, napretka i propadanja. 

Picture
PictureBalint Fernbah: 1871- 1926. https://www.geni.com/people/B%C3%A1lint-Fernbach/6000000038770583930

Kaštel u Krivaji pripadao je Valentinu Balintu Fernbahu mlađem. On je bio sin Balinta i Žužane.  Rodio se 2. novembra 1871. a preminuo je 3. januara 1926. Njegov život bio je slika njegovog  duha - avanturistički.  Nažalost, imao je tragičan kraj. Osim što je bio avanturista bio je i pasionirani lovac. ( ljubitelji lova mogu naći ponešto interesantno i ovde:  https://agroplus.rs/serijal-lovstvo-u-vojvodini-90/ )

Putovao je po Africi ( 1904. i 1905. ) u društvu barona Emila Talijana od Kanjiže i grofa Oskara Vojnića od Subotice. Tokom svojih putovanja pisao je svojevrsni dnevnik o svojim doživljajima i o onome što je video koji je kasnije i objavljen. Obogatio je somborski gradski muzej manjom egiptološkom zbirkom koja je bila njegov poklon muzeju. Donosio je životinje iz raznih predela koje je posetio i osnovao prvi zoološki vrt u ovom delu Evrope.


Picture
Grb porodice Fernbah http://www.dvhh.org/apatin/info.htm
Picture
1896. Fernbahovi su dobili i svoj grb: predstavljen je žitom- simbolom hrane i plodnosti; sredstvom kojim su se obogatili, trakom u plavoj boji, srebrnim šaranom, šlemom koji podseća na kacigu i rodom- simbolom rađanja, svim onim što simbolizuje floru i faunu apatinskog kraja koji je postao mesto odakle se širila i granala ova porodica. Takođe tu je i sunčano nebo sa brodom i ribama ukazujući na bogatstvo zemlje.  Fernbahovi koji nisu poticali odavde na početku svoje epohe svoje posmrtne ostatke ostavljali su u ravnici. Nove generacije koje su uvećavale bogatstvo tu su se rađale i umirale.  

Kaštel u Krivaji pripadao je Valentinu Balintu Fernbahu mlađem. On je bio sin Balinta i Žužane.  Rodio se 2. novembra 1871. a preminuo je 3. januara 1926. Njegov život bio je slika njegovog  duha - avanturistički.  Nažalost, imao je tragičan kraj. Osim što je bio avanturista bio je i pasionirani lovac. ( ljubitelji lova mogu naći ponešto interesantno i ovde:  https://agroplus.rs/serijal-lovstvo-u-vojvodini-90/ ) Putovao je po Africi ( 1904. i 1905. ) u društvu barona Emila Talijana od Kanjiže i grofa Oskara Vojnića od Subotice. Tokom svojih putovanja pisao je svojevrsni dnevnik o svojim doživljajima i o onome što je video koji je kasnije i objavljen. Obogatio je somborski gradski muzej manjom egiptološkom zbirkom koja je bila njegov poklon muzeju. Donosio je životinje iz raznih predela koje je posetio i osnovao prvi zoološki vrt u ovom delu Evrope.

Picture

Kako je voleo avanturu i rizik prekršio je nepisana pravila. Zaljubio se u ženu nižeg socijalnog statusa. Živeo je sa  Marijom Johan  koja je sa njim delila nesrećnu sudbinu. Porodica Fernbah nikada je nije iskreno prihvatila iako im je ona podarila dvoje dece: sina Jozefa ( 7. novembar 1918- 25. januar 1982. ) i ćerku Ana Mariju rođenu dve godine posle svog brata. Valentin Balint je 1926. godine izvršio samoubistvo pošto je njegovo imanje nacionalizovano posle uspostavljanja Kraljevine SHS. Marija Johan je imala tužnu sudbinu. Na početku II svetsko rata, dok je posmatrala događaje sa prozora  prilikom invazije od strane okupatorskih trupa iz Hortijeve Mađarske nju je slučajno pogodio metak koji ju je odveo u smrt.


Picture
Marija Johan sa decom: Jozef i Ana Marija Fernbah: https://agroplus.rs/serijal-lovstvo-u-vojvodini-90/

Istoričarka umetnosti, dr Branka Kulić izjavila je da su dvorci “ deca feudalnog doba”. Dvorci Vojvodine mogu se prema vremenu u kom su građeni podeliti u dve grupe: u dvorce odbrambenog tipa koji su građeni krajem XVIII i početkom XIX veka. Građeni su sa ciljem odbrane u slučaju povratka Turaka.  Dvorci koji su građeni kasnije, polovinom XIX veka imali su drugačiju namenu. Krivajski kaštel pripada toj drugoj grupi dvoraca.
Kaštel u Krivaji koji i danas stoji ponosno iako ga vreme polako nagriza građen je krajem XIX veka. Vlasnik je bio Balint Fernbah i građen je za stanovanje. Okružen  prirodom,  građen je u stilu klasicizma sa mešavinom baroka. Da je ovaj kraj u to vreme išao  u korak sa vremenom govori i sam stil gradnje.



Klasicizam je nastao u zemlji kralja sunca- Francuskoj, Luja XIV. Ovom arhitektonskom pravcu uzor je antika što se može videti na osnovu stubova dorskog                 ( najjednostavniji grčki stil ) stila koji krase krivajski kaštel. Jer, prema tadašnjem mišljenju    “ Lepota se ne nalazi u prirodi, već su je stvorili Grci. “ Kaštel je pravougaone osnove i krase ga stubovi sa metopama ( postoljem na kome stoje stubovi ). Prozori su postavljeni ritmično sa jednakim razmacima i imaju nadprozorski fasadni ukras što otkriva primese baroka. Nad centralnim rizalitom ( deo građevine koji je “izbačen napred” od ostatka građevine ) je atika    ( prostor ispod krova ) koji u sredini ima trougaoni timpanon           ( trouglasti deo krova ) u čijoj je sredini nekad bio porodični grb.



U kakvom stanju je kaštel danas možete videti na slikama. Kaštel Krivaja danas je na prodaji. Međutim, kao što možete da vidite, vreme i politika su učinili svoje. Zub vremena nagriza ovo staro i lepo zdanje koje je pravi ukras naselja i okoline o kom niko ne vodi brigu. Kaštel je umesto “ deteta feudalizma” kao napušteno dete od svih. Da li iko o njemu vodi brigu? Mesna zajednica? Opština? Pokrajina? Razni zavodi ili država? Da li je njegova slika propadanja slika države u kojoj živimo? Njegovi obrisi gube se u korovu koji se bori da nadvisi ovo divno zdanje.  Ljudi koji prolaze pored njega nisu svesni kakvo blago imaju pored sebe. Problem je u tome što imamo ljude na vlasti kojima je lakše da sve prepuste raspadanju i propadanju nego da se dosete neke ideje kojom bi mogli da udahnu nov život kaštelu, a time i ožive okolno područije. 

Kaštel koji se nalazi nadomak šume mogao bi da posluži kao muzej. Njegove široke terase možda bi mogle tokom letnje sezone da ugoste pozorišnu grupu i da neki koji nikad nisu ušli u pozorište ili odgledali neku pozorišnu predstavu obogate  svoj život.  Zašto taj kaštel mora da bude prepušten propadanju? Zar ne bi mogao da bude utočište svima onima koji bi poželeli da se rashlade pod stoletnim stablima nadomak njega uz minimalna ulaganja kojim bi privukli ljude? Da li je lakše prepustiti propadanju ili uložiti malo truda da taj predivan objekat donosi novac kojim bi oživelo naselje? Ljudi često nauče da cene ono što su imali tek kada to i izgube. Hoćemo li i ovaj put dočekati takvu situaciju ili ćemo izvući pouke iz ranijih situacija i pokušati nešto da učinimo za sebe i druge oko nas? Da li je kaštel u Krivaji zaslužio da propadne, a sa njim i da nestane istorija?  
Odnos prema kaštelu i njegova slika kako izgleda je slika nas samih.

Berislav Kangrga

Powered by Create your own unique website with customizable templates.