posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Kako biti kralj?

Picture
Izbegavaj rat, ne veruj laskavcima, dvoranima i ministrima; i najvažnije, „ povrati slavu prestola“. Neki od saveta koje je dao Frederik, Princ od Velsa njegovom sinu, budućem Džordžu III u do sada neobjavljenom pismu iz 1749.

Pismo otkriva savete koji uključuju:

Ukoliko imaš često priliku da smanjiš poreze, za ime Boga, učini to. Ako možeš da prođeš bez rata, ne dopusti tvojim ambicijama da te uvuku u njega. Laskavci, Dvorani ili ministri, njih je lako imati ali prave prijatelji se teško pronalaze. Neka tvoja čvrstoća povrati slavu prestola.

Pisan „sa odsustvom ljubavi“ i bez sentimenta „nežne roditeljske privrženosti“, nameće budućem monarhu da smanji nacionalni dug, olakša teret taksi i da se ponaša kao „Englez koji je svoj na svome“.

Najstariji sin Džordža II Frederika bio je u prvoj lini u nasleđivanju prestola, ipak, preminuo je pre nego što je odrastao, samo dve godine pošto je napisano ovo pismo, tako da nikad nije uzeo krunu. U  jezivom predviđanju, pisao je svom sinu „ Neću nikad žaliti što nosim Krunu, ukoliko je poneseš, čini to dostojanstveno“.

Frederik je pripisivao svom dedi, Džordžu I svoje ideje, više nego svom ocu. Koreni njegovog neslaganja sa svojim roditeljima mogu se naći dalje u prošlost kada je sa samo sedam godina ostavljen u Hanoveru. Odvojen od Frederika tokom trinaest godina, Džordž II je jasno favorizovao svog drugog sina, Viljema, vojvodu od Kamberlenda.

Jednom u Londonu, Frederik je predstavio sebe kao modernog čoveka u gradu, zabavljajući se slobodno i neformalno.

Frederikova majka, kraljica Karolina, prezirala je opuštene manire svog sina:“ popularnost me je činila bolesnom, zapisane su njene reči, „ali, Frecova popularnost čini me da povraćam.“

1737. Frederik se spektakularno razišao sa svojim roditeljima posle ugovaranja da njegova prvorođena ćerka bude rođena u St. Džejms Palati, radije nego u Hemptonu Kurtu kao što je odlučio njegov otac. Frederik i njegova porodica su javno bili prisiljeni da napuste palatu Svetog Džejmsa pod pritiskom glasne mase.

Otac i sin se bejahu nerado pomirili 1742. iako njihova veza nije u potpunosti zalečena. Kako bilo, kada je Frederik umro, Džordž II se pridružio bdenju za svojim sinom i proglasio je narednih šest meseci za „mesece žalosti“ na dvoru.

Preuzeto sa: http://www.royalcollection.org.uk/exhibitions/the-first-georgians-art-monarchy-1714-1760/how-to-be-a-king
 Preveo: Berislav Kangrga

Powered by Create your own unique website with customizable templates.