posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-

https://en.wikipedia.org/wiki/Sima_Qian#/media/File:Sima_Qian_%28painted_portrait%29.jpg Portret Sime Ćijana


I- Život Sime Ćijana          II- Otac kineske istoriografije          III- "Šiji"          IV- Zaključak
Picture
Granice Kineskog carstva u vreme dinastije Han http://easytalkchinese.com/chinese_infomation/history_of_china/early_feudal_era/han_dynasty.htm

I- Život Sime Ćijana

Za ljubitelje istorije, Sima Ćijan ( 司馬遷, kines. 145- 86. p.n.e. ) je uveliko zaslužan za sveobuhvatnu i dugu kinesku tradiciju. Iako se on spominje kao kineski istoričar on je u stvari bio veliki astrolog na dvoru cara Vua ( 141- 87. p.n.e. ). Bio je autor prve kineske sveobuhvatne  knjige na svetu ( koja je bila poznata Kinezima u to vreme ).


Njegov jedini poznati rođak je Sima Tan, njegov otac. Nigde se u njegovim autobiografijama ne spominju njegova braća ili sestre, majka, supruga ili deca.  Sima Ćijan je bio duboko privržen svom ocu koji je bio veliki astrolog na carskom dvoru. Krenuo je očevim stopama kao profesionalni astrolog tako da je i sam postao veliki astrolog posle očeve smrti.

Jedna od njegovih dužnosti bila je kombinacija posmatranja prirodnih pojava, zapisivanje događaja, pravljenje kalendara i različiti oblici proricanja. Tokom njegovog vremena opala je uloga velikog astrologa. Sima je opisao očev posao rečima:” zabava i sport za cara, tretiran isto kao i muzičari i dvorske lude.”

U svojoj autobiografiji Sima nam je ispričao kako je bio duboko potresen zbog očeve smrti. Na svojoj samrtnoj postelji Sima Tan je ispričao svom sinu o obavezama koje je ostavio za sobom, a ostale su nedovršene.

“Ja umirem. Moraš da postanes veliki astrolog i kao velii astrolog nikada ne zaboravljaj šta sam poželeo… Feudalni gospodari su se okupili zajedno, ali njihov sistem zapisivanja je skraćen i u prekidima je. Sada kada je država Han doživela uspon i pošto je svet ujedinjen pod jednom vlašću, nisam još kao veliki astrolog zabeležio slavne vladare, vredne, odane ministre i plemstvo koji su dali život za pravednost. Pun sam straha da će istorijsko zapisivanje biti odbačeno. Moraš to imati na umu”.


Sima Ćijan je prihvatio ovo poslednje obećanje da se prihvati istorijskog zapisivanja koje je dao svom ocu. Želja Sime Tana je bila više lične prirode nego profesionalna.
Pre nego što je Sima Ćijan počeo da ispunjava svoje zadatke kao veliki astrolog i pre nego što je mogao da ostvari svoj istorijski zadatak, jedan važan događaj je postao prekretnica. 99. p.n.e., general Li Ling je poslat na teritoriju varvara vodeći armiju od 5000 ljudi da bi se borio protiv nomadskih plemena na severu. Kampanja je bila uspešna na početku ali se na kraju završila katastrofalno: kombinacija teških gubitaka. nedostatak oružja i hrane  kao i pojačanja primorali su generala Lija na predaju. Car Vu je bio besan; način na koji je on video stvari je da je general imao dve mogućnosti: ili da pobedi ili da pogine pokušavajući da pobedi. Dvorani su podržavali cara Vua, ipak, Sima Ćijan je imao drugačiji pogled. Podsetio je cara na prethodne pobede generala Linga, tvrdeći da je general iako se predao i dalje u mogućnosti da služi caru- ono što mogu jedino živi da rade. Pošto je čuo Siminu odbranu, car Vu je, ispunjen carskim gnevom optužio Simu da “kleveće cara” što je bio kriminalni akt koji je kažnjavan smrću.
Tokom vladavine dinastije Han, bio je običaj za službenike koji bi se suočili sa ovakvim osudama ili da izvrše samoubistvo ili da na neki drugi način izbegnu nevolju. Ni jedna opcija nije zadovoljavala Simu- samoubistvo bi značilo da ne bi ispunio očevu želju, a njegova materijalna situacija mu nije dozvoljavala da pronađe način da izbegne kaznu. Smrtna kazna je zamenjana kastracijom. Nije bilo veće sramote za jednog muškarca od kastracije, pogotovu za muškarca bez dece koja imaju zadatak da vode posmrtne obrede, pre svega sinovi. Na ovaj način je njegov zagrobni život bio kompromitovan. Kao vrhunac srama, to je značilo ugrožavanje njegovog zdravlja. Kastracija je predstavljala kraj njegovog porodičnog života. Sima Ćijan je platio visokom cenom obećanje koje je dao ocu i u čast sećanja na svog oca.


II- Otac kineske istoriografije

Sima Ćijan je bio prva osoba koja je prišla istoriji na pažljiv i sistematičan način.


Kineska kultura je bila svesna istorije. Otac Sime Ćijana je izgleda ranije skupio neke materijale i verovatno započeo pisanje ali je taj njegov zadatak ostao nedovršen zbog njegove smrti. Pošto je bio astrolog, Sima Ćijan je imao potpuni pristup carskim arhivima tako da je počeo da prikuplja delove prošlosti tako što ih je razvrstao i pokušao da ih razume. Njegovo obimno delo poznato kao Šiji (史記, kines. ) ili “ Zapisi Velikog istoričara “ počeli su da preuzimaju svoj pravi oblik. Stručnjaci koji proučavaju život Sime Ćijana smatraju da to nije najtačniji naziv njegovog dela. Kineski termin “ ši” ima značenje “ pisara” ili “ arhiviste”: ljudi koji su se bavili tim zanimanjem nisu se bavili predstavljanjem događaja što obično čine istoričari. “Šiji” nije pravo ime u originalu Siminog opusa ali je ipak preuzeto kao uopšteni termin za posao zapisivanja u feudalnim državama. “ Istorijski zapisi” je možda pravilniji prevod Siminog dela.

Picture
Prva stranica "Šijia" https://sh.wikipedia.org/wiki/Zapisi_Velikog_Histori%C4%8Dara#/media/File:Shiji.jpg
III- "Šiji"

Skoro čitavu deceniju Sima je radio na svom istorijskom projektu. Krajnja verzija Siminog dela sadrži nešto malo više od pola miliona kineskih znakova. Za svaki kineski simbol potrebno je nekoliko engleskih reči da bi se preveo što znači da bi engleski prevod “ Istorijskih zapisa” imao isti značaj kao i prevod Biblije napisan od strane jednog čoveka. To je istorija celog sveta kakvgo su poznavali Kinezi, od legendarnih početaka sve do dana Han dinastije.


Kod drugih civilizacija, stvaranje sveta je centralna tema ali ne i kod Kineza. Zbog toga Simino delo ne počinje sa izvorom o stvaranju sveta već sa vladavinom. Stvaranje sveta i stvaranje civilizacije je ista stvar za Simu Ćijena.

 “ Šiji” se sastoji od 130 poglavlja, svaki od njih je podeljen u 5 različitih odeljaka; Letopisi, Hronološke tablice gde su događaji povezani sa događajima u različitim državama, kraljevinama i feudalnim posedima; Rasprave su iz oblasti muzike, obreda, astronomije, pravljenje kalendara, ekonomije; detaljnu istoriju vladarskih kuća od Džou dinastije do dinastije Han; memoare koji su svrstani u kategorije važnih ličnosti i porodica. Poslednji deo je Simina sopstvena autobiografija.


IV- Zaključak




Neki autori smatraju da je Simin rad samo kopija ili prenošenje podataka od strane drugih autora. Istina da su sadržaji “Šijia” pozajmljeni od strane drugih izbora. Isto tako je istina da je Sima Ćijan ponovo napisao i organizovao sve te sadržaje na veoma sistematičan način. I dalje, ukoliko ne možemo da mu dodelimo status talentovanog pisca možemo da mu dodelimo status velikog urednika. Međutim, jedna od Siminih najvažnijih inovacija je kritički pristup istoriografiji; izdigao se iznad svojih izvora na principu razuma i posmatranja. On je čak tražio dogovore od više izvora. Takođe je posetio mnogo gradova i lokacija od istorijske važnosti sa ciljem boljeg razumevanja istorije.



Rad Sime Ćijana je najraniji i u potpunosti dovršen istorijski zapis civilizacije napisan od strane jednog čoveka za koga znamo i smatra se jednim od glavnih izvora istorijskog znanja od drevnoj Kini. Kastracija je bila cena koju je Sima mora da plati da bi završio svoje delo gaseći svoju porodičnu liniju. “ Šiji” je njegov besmrtni izvor koji čuva ime Sime Ćijana u životu još od vremena dinastije Han koja se završila 220. p.n.e.

Tek pošto je dinastija Han okupila kinesku naciju pod jednom vladavinom, Sima Ćijan je uspeo da okupi celokupno istorijsko znanje. Dinastija Han je možda osvojila geografsko područije ali je Sima Ćijan osvojio sećanje cele nacije.

Autor: Kristijan Vajlati ( Cristian Violatti )


Prevod: Berislav Kangrga


Preporuka za čitanje :   http://berislavkangrga.weebly.com/konfu269ijanizam.html

 

 


Izvor:

http://www.ancient.eu/Sima_Qian/

http://www.ancient.eu/user/violatti/

Powered by Create your own unique website with customizable templates.