posetite me
  • Welcome
  • Antika
    • Istorija kroz epohe
    • O postanku religije
    • Iz utrobe zemlje
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma I deo
    • Hrišćanstvo protiv magije paganizma II
    • Istorija božićnog drveta
    • Aleksandar Veliki
    • Maje: Novo otkriće
    • Teotivakan- Grad bogova-
    • Najviša piramida nije u Egiptu?
    • Tajne Viminacijuma
    • Eci- misterija ledenog čoveka-
    • Novo naučno otkriće!
    • Kelti 1. deo
    • Kelti 2. deo
    • Sima Ćijan- otac kineske istoriografije-
    • Rim-kraj epohe
    • Sport kroz vekove
    • Rimsko carstvo u Japanu
    • Izmedju skandala i uzitka
    • Rimski imperatori: Način kako su umirali
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila I deo
    • Vladarka iz senke: Livija Druzila II deo
    • Taoizam
    • O klinastom pismu i hijeroglifima
    • Budizam - I deo -
    • Budizam - II deo -
    • Konfučijanizam
  • Stari Egipat
    • Nefretiti
    • Faraon Ehnaton 1. deo
    • Faraon Ehnaton 2. deo
    • Medicina u starom Egiptu
    • Rečnik egipatskih simbola
    • Šta krije Velika piramida?
    • Tajna Velike piramide
    • Tajna faraonovog bodeža
    • Tajna Tutankamonove grobnice
    • Tutankamon, faraon-dečak
    • Gospodarica Egipta- Hatšepsut
  • Srednji vek
    • Island u srednjem veku
    • Gotička umetnost
    • Tajne Rapa Nuia -Uskršnje ostrvo-
    • Tajne moaija
    • Đavolja Biblija- Codex gigas
    • Feudalizam
    • Torinski pokrov- istina ili laž-
    • Knjiga o gradu žena
    • Slatka istorija čokolade
    • U potrazi za istinom-SHOLASTIKA-
    • Srpska srednjovekovna umetnost
    • Biser pravoslavlja- Hilandar -
    • Biser istoka: Potala
    • Sveta kraljica Jelena
    • Japanski feudalni sistem
    • Razvoj japanskih zamkova
    • Sudbina zamka Kilhurn
    • Zabranjeni grad
    • Eleonora: kraljica i buntovnica
    • Pismo kraljici Eleonori od Akvitanije
    • Pismo Eleonore od Akvitanije papi Celestinu III
    • Poslednje pismo kraljice Marije od Škotske
    • In nomine domini
    • Besmrtnost proklete Jerine
    • Otkrivena palata kralja Artura?
    • Rivolk opatija
    • Kamen sudbine i presto kralja Edvarda
    • Minijaturne knjige
    • Tajna jednog prstena
    • Tajna vikinškog mača
    • Misao u srednjem veku
    • Svedoci istorije
    • Pakt sa đavolom: Silvester II
    • O krstaškim ratovima
    • Kralj Stefan Uroš II Milutin
    • Pet velikih žena srednjeg veka
    • Šta je ubilo kralja?
    • Kako je seks ubio kralja?
    • Misao o životu i smrti u srednjem veku
    • Testament kralja Džona
    • Kako biti kralj?
    • Žena u srednjem veku
    • Tajna iz arhiva
    • Srednjovekovna Engleska
    • Ideal umetnosti
    • Cezaropapizam I deo
    • Cezaropapizam II deo
    • Margareta, devica od Norveške
    • Vikinzi: Ratnici sa mora I
    • Vikinzi:Ratnici sa mora II
    • Porodično stablo dinastije Valoa
    • Ljubavna priča
    • Priča o ljubavi
    • Ermengarda, kraljica Škotske
    • Rolon, vikinški vojvoda
    • Tjudorovi I
    • Tjudorovi II
    • Život srednjovekovnih seljaka
    • Porodično stablo dinastije Karolinga
    • Palata u Ahenu
    • Hildegard fon Bingen
    • Hildegard fon Bingen (II deo)
    • Margaret Poret
    • Jovanka Orleanka I deo
    • Jovanka Orelanka II deo
    • Ko je ubio kralja?
    • Žena papa. Mit ili istina I deo
    • Crna smrt - Kuga
    • Žena papa. Mit ili istina II deo
    • Igra prestola: Carica Irina
    • Izabela- francuska vučica
    • Lov na veštice I deo
    • Lov na veštice II deo
    • Istraga o veštičarenju
    • Mrtvački sinod
    • Papstvo i carstvo. Borba za vlast- I deo
    • Papstvo i carstvo.Borba za vlast- II deo
    • Unam Sanctam- papska bula
    • Viteški ideal
    • Knjiga u srednjem veku
    • Petak, 13. (I deo)
    • Petak, 13. ( II deo)
    • Srednjovekovni zamak
    • Ustanak Dolčina
    • Katari
    • Inkvizicija
    • Viljem Osvajač
    • Stefan Prvovenčani
    • Velika šizma 1054.
    • O Astecima
    • Velikan srednjeg veka: Rodžer Bejkon
  • XX vek
    • Istok je crven
    • Poraz Staljinovog kulta ličnosti
    • 1948: Godina raskola
    • Maova kulturna revolucija
    • Japan i Koreja danas
    • Zemlja zmajeva-Butan
    • Grad sakriven u oblacima
    • Nesuđena kraljica
    • Stepenice ka nebu-Hram Tigrovo gnezdo
    • Godišnjica rata u Koreji
    • Istok je crven
    • Godišnjica pogroma (Kristalna noć)
    • Uloga ličnosti u istoriji- Car Vilhelm II
    • Koreni Prvog svetskog rata
    • Kaštel Krivaja- simbol (ne)moći
    • Krvavi božić - kraj epohe -
  • About me/ o meni
  • Contact
  • Untitled
  • Untitled

Vikinzi: Ratnici sa            mora I

www.aaorlinski.com:
drakar-veliki vikinški brod

PictureLofotr, vikinški muzej: www.visitnorway.com/
Tokom ranog srednjeg veka stari kontinent koji se održavao na klimavim temeljima porušenog rimsko – grčkog sveta nalazio se bespomoćan pred osvajačima koji su sejali smrt i pustoš širom granica Evrope i tadašnjeg poznatog sveta. Evropski kontinent našao se u položaju između čekića i nakovnja: Arapi su nadirali sa juga, a novi osvajači sa severa, sa mora. Njihovo ime je budilo strah. Smrt je dolazila na talasima koji su nosili brodove tog naroda. Bili su to Vikinzi koji su uživali u ispijanju skaldenmeta ili medovine; koje je bilo piće bogova i ljudi koje im je davalo mudrost.

            Da bi razumeli njih i njihove postupke moramo da znamo odakle su i zašto su vodili život takvim da su ih savremenici opisivali kao surove i pljačkaše.

Vikinzi su mešavina naroda sa severa Evropa pa otud i uopšten naziv Nordijci- koji nas upućuje na sever ( nord ). U Nordijce se ubrajaju Danci, Norvežani i Šveđani.

Samo značenje termina Viking nije baš najjasnije. Arnulf Krauze u svom delu                 „Vikinzi “ se pozabavio tim pitanjem. Postoji nekoliko odgovora po pitanju terminologije. Po jednoj teoriji naziv potiče od trgovačkog mesta po imenu Vik. Zatim, prema drugoj teoriji, termin vodi poreklo od staronordijske reči za zaliv – Viken. Ova druga teorija ima više logički smisao. Vikinzi su dolazili sa terena koji je bio ispresecam zalivima, fjordovima, izvorima. Opšte značenje je da se taj termin koristio za čoveka koji je išao u pljačkaški pohod. Ali, pljačkaši sa mora su imali još nekoliko zanimljivih naziva.

U zapadnoevropskim izvorima su ih nazivali terminom Askomani. Ascoman znači jasen, odnosno, zvali su ih „ jasenovi ljudi“ jer su od tog drveta pravili lukove. Svojim brodovima, kako su ih zvali, drakari ili veliki brodovi, plovili su svuda pa su došli i do Romejskog carstva i njegove prestonice Carigrada. Oni su ga zvali Miklagard – Veliki grad. Romejski vasilevs ih je primao u službu jer su bili dobri ratnici,snažni i hrabri. Prilikom stupanja u carsku službu polagali su zakletvu vasilevsu i time su bili poznati kao Varjazi ili zakleti. Zanimljivo je kako su ih Sloveni nazivali. Sloveni ih nazivaju terminom Rus, to je povezano sa rečju iz finskog jezika - Routsi – što je označavalo veslača.

Kao što sam napisao živeli su na terenu koji je bio ispresecan izvorima, zalivima i rekama. Bili su okruženi okeanom i bez velikih obradivih površina. Okean ih je štito. Kako bi ste vi preživeli u takvoj situaciji? Naravno, baveći se ribolovom i lovom. Vikinzi su bili, kako su opisivani u raznim hronikama, kao ljudi koji su skloni da prave gluposti kada nisu u poslu. Okruženi prelepim pejzažima prirode koja im nije davala puno bili su naterani na istraživanja, seobe i pljačku. Postoji nekoliko teorija koje govore kako je došlo do vikinške ere koja je trajala od osmog veka naše ere sve do 1066. godine. U takvoj sredini gde su živeli moguće da ih je naterala glad da se pokrenu. Na kraju, istorija je puna takvih primera da se događanja pokreću zahvaljujući želji za opstankom i preživljavanjem. Kao što napisah, još jedan razlog je i želja za avanturizmom. Legende su se prenosile sa kolena na koleno. Vikinzi su bili željni da istraže prostranstva i da se vrate kući pričajući priče o drugim narodima, morskim zverima i ostalim iskustvima donoseći bogat plen. Takođe, moguće da su pokrenuti, kao što se dešavalo često u istoriji, zahvaljujući ratovima koje je tad vodio Karlo Veliki, franački car. Često je bio primer da su napadači često bežali sa svog staništa bežeći pred drugim, još surovijim napadačima. 


Berislav Kangrga

Powered by Create your own unique website with customizable templates.